Ubuntu (Linux distribucija)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

**Ubuntu**

Ubuntu Linux 6.06 i GNOME
Web stranica:	www.ubuntu.com
Izdavač/ razvijatelj:	Canonical Ltd. / Ubuntu fondacija
Skupina OSa:	Linux
Izvorni model:	Slobodni i otvoreni softver
Zadnja stabilna verzija:	6.10 / 26. oktobar 2006.
Podržane platforme:	i386, AMD64, PowerPC, UltraSPARC^[1]
Tip kernela:	Monolitni
Korisnički interfejs:	GNOME
Licenca:	GPL
Stanje:	Razvija se

Ubuntu (/u'buntu/) je Linux distribucija većinom namijenjena korištenju na desktop računarima. Baziran na Debian Linuxu, Ubuntu najviše pažnje posvećuje lakoći korištenja, slobodi od ikakvih restrikcija, regularnom toku izdavanja novih verzija i jednostavnoj instalaciji.Sponzoriran je od strane Canonical Ltd., privatne kompanije koju je osnovao Južnoafrički biznismen Mark Shuttleworth.

Ime distribucije dolazi iz Zulu i Xhosa jezika što znači "humanost prema drugima". Ubuntuov slogan je "Linux za ljudska bića".

Najnovija verzija, Ubuntu 6.10 (Edgy Eft) je izdata 26. oktobra 2006.

Sadržaj

1 Historija i razvoj
2 Karakteristike
3 Klasifikacija paketa i podrška
4 Izdanja
- 4.1 Trenutno izdanje
- 4.2 Razvoj
5 Varijante
6 Odgovor
7 Galerija
8 Također pogledajte
9 Dalje čitanje
10 Reference
11 Vanjski linkovi

[izmijeni] Historija i razvoj

Originalno ime projekta je bilo "no-name-yet.com" (još-bez-imena),^[2]^[2] i ta domena je korištena sve do današnjeg dana.^[3]

Prva verzija Ubuntua izdata 20. oktobra 2004. je počela sa razvojom kao obični fork Debian GNU/Linux projekta, sa ciljem da bude odvojena od sporog toka izdavanja novih verzija Debiana.^[4] Pošto se Ubuntu izdaje svakih šest mjeseci, to mu omogućava da uvijek sadrži najnoviju verziju GNOME grafičkog okruženja. Za razliku od drugih običnih Debian forkova kao Xandros, Linspire i Libranet, Canonical je ostao blizak filozofiji Debiana sa Ubuntuom te većinu vremena koriste slobodni softver umjesto oslanjanja na closed-source.^[5]

Paketi za Ubuntu su generalno bazirani na nestabilnim Debian paketima. Ubuntu koristi Debianov APT sistem za upravljanje paketima, iako Debian i Ubuntu paketi nisu uvijek binarno kompatibilni jedan s drugim. Mnogi programeri Ubuntua su također održavatelji (en. maintainers) ključnih Debian paketa.^[6]

Ubuntu trenutno finansira Mark Shuttleworth kroz Canonical Ltd. 8. jula 2005, Mark Shuttleworth i Canonical Ltd. su najavili osnivanje Ubuntu fondacije i ponudili novac za osnivanje u iznosu od 10 miliona dolara. Cilj fondacije je da osigura podršku i razvoj svih budućih verzija Ubuntua, ali od 2006., fondacija ostaje neaktivna. Mark Shuttleworth opisuje fondaciju kao alternativu u finansiranju u slučaju da Canonical prestane učestvovati.^[7]

[izmijeni] Karakteristike

Ubuntu-ovi najvažniji ciljevi su:

biti jednostavan za upotrebu;
imati jednostavnu instalaciju i biti distributivan;
biti dostupan u raznim jezicima;
uključiti što više zajednice je moguće, promovirajući značenje "humanosti" unutar softverskog sistema.

[izmijeni] Upotrebljivost

Screenshot Ubuntua 6.06 LTS, sa Dawn of Ubuntu wallpaperom, jednim od više pre-instaliranih opcija

Ubuntu je baziran na GNOME grafičkom okruženju, koji je specifično dizajniran da osigura besplatni, jednostavni i intuitivni interfejs te pritom nudi cijeli skup modernih desktop aplikacija.^[8] Povrh tih aplikacija uključenih u GNOME, Ubuntu dolazi sa dodatnim produktivnim softverom koji uključuje OpenOffice.org, Mozilla Firefox web browser i GIMP grafički editor. Ubuntuov fokus na upotrebljivosti sadrži široko prostranjenu upotrebu sudo alata, koji omogućuje običnim korisnicima izvršavanje administrativnih zadataka bez potrebe prijavljivanja na nesigurni root račun.^[9]

[izmijeni] Distribucija

Verzija 6.06 je bila prva verzija na jednom CD-u i sadržavala i Live CD i i mogućnost instalacije. On se boota u potpuno uobličen desktop, koji omogućava korisnicima da vide da li je njihov hardver podržan i da eksperimentišu sa dostupnim aplikacijama i nakon toga instaliraju Ubuntu na hard disk uz grafički instaler ubiquity. Proces instalacije čuva dokumente kreirane na live desktopu. Alternativni instalacijski medij koji koristi tekstualni debian-instaler je dostupan za download, i namijenjen je korisnicima sa slabijim računarima, administratorima, i serverima.

[izmijeni] Pristupačnost

Ubuntu također naglašava dostupnost i internacionalizaciju, te prikupljanje što više ljudi. Od verzije 5.04, defaultni encoding je UTF-8.

[izmijeni] Zajednica i "humanost"

Defaultni izgled korisničkog interfejsa u trenutnoj verziji je okarakteriziran nijansama smeđe i narandžaste boje. Ubuntu ima opcionalni paket nazvan ubuntu-calendar, koji preuzima novi desktop wallpaper usklađen sa smeđom temom svakog mjeseca. U prošlosti, ovi wallpaperi su dijelom sadržavali obnažene ljude i bili kritizirani kao rizični. To je dovelo do nastanka nadimaka (en. nicknames) poput "Linuxxx".^[10]

[izmijeni] Klasifikacija paketa i podrška

Glavni Ubuntu paketi prikazani u Synaptic upravitelju paketima

Ubuntu dijeli sav softver u 4 sekcije, zvane komponente, da prikaže razlike u licenciranju i nivou dostupne podrške.^[11]

Paketi su podijeljeni po sljedećim komponentama:

	Besplatan softver	Komercijalni softver
podržano	Main	Restricted
nepodržano	Universe	Multiverse

Main i Universe sadrže softver koji odgovara uvjetima Ubuntu licence.^[12] Cilj je da Main i Restricted sadrže sav potrebni softver za generalnu upotrebu Linux sistema. Alternativni programi za iste poslove i programi za specijalizirane aplikacije se nalazu u Universe i Multiverse-u.

Vlasnički (proprietary) softver za Ubuntu je uglavnom nepodržan, ali neke iznimke (Restricted) su napravljene za jako važan vlasnički softver, kao vlasnički drajveri, bez kojh korisnici ne bi koristili Ubuntu na svom sistemu, naročito grafičke karte za koje postoje samo binarni drajveri proizvođača. Nivo podrške je dosta više ograničen nego za Main jer programeri (en. developers) nemaju pristup izvornom (source) kodu.

Ubuntu Backportovi je službeno prepoznatljiv projekat backportiranja novih verzija određenog softvera koji je dostupan samo u nestabilnim verzijama Ubuntua. Repozitorij nije obiman; uglavnom se sastoji od paketa koje traže korisnici, koji su objavljeni samo ako se slažu sa pravilima za izbor i kvalitetu.^[13]

Dok je neki vlasnički softver koji ne ograničava distribuciju uključen u Ubuntu Multiverse komponentu, on ne sadrži razne pakete za softever koji narušava američki i internacionalni copyright zakon i patente. Primjeri softvera koji nije distribuiran u Ubuntu:

Softver koji omogućava puštanje CSS video DVDova, tokom upitnog legalnog statusa open-source DVD-dekoding biblioteke libdvdcss u nekim dijelovima svijeta.
Biblioteke za enkodiranje i dekodiranje za mnoge vlasničke media formate kao Windows Media.^[14].

Neslužbeni alati kao EasyUbuntu i Automatix su namijenjeni automatizaciji instalacije i konfiguracije softvera koji nije službeno kreiran za Ubuntu.

Ubuntu ima sistem certifikacije za third-party vlasnički softver, i Canonical rukovodi specijalnim repozitorijem za certificirane vlasničke pakete nazvan Commercial.^[15] Dok softverski paketi u Multiverse-u budu redistributabilni od strane bilo koga, Commercial će sadržavati softver za koji je Canonical dobio specijalnu dozvolu za distribuiranje.^[16] Na datum otvaranja repozitorij je imao Opera web browser i RealPlayer media player.

[izmijeni] Izdanja

Ubuntu 6.06 LTS CDovi

Ubuntu zahtijeva 256 megabajta memorije a obična instalacija treba 3 gigabajta prostora na disku.^[17] Ubuntu 6.06 LTS i njegove varijante su dostupne za besplatni download, ili potpuno besplatno slanje svakome ko zatraži CDove preko Shipit servisa.^[18]

Svako izdanje ima kodno ime^[19]kao "Warty Warthog" i broj verzije dobiven iz godine i mjeseca izdanja. Edgy Eft je objavljen u 10. mjesecu 2006 godine i zato se označava kao 6.10.

Verzija	Kodno ime	Podverzija	Datum izdavanja
4.10	Warty Warthog		20. oktobar 2004. ^[20]
5.04	Hoary Hedgehog		8. april 2005. ^[21]
5.10	Breezy Badger		13. oktobar 2005. ^[22]
6.06 LTS	Dapper Drake	Flight 1	19. novembar 2005.
		Flight 2	14. decembar 2005.
		Flight 3	16. januar 2006.
		Flight 4	19. februar 2006.
		Flight 5	10. mart 2006.
		Flight 6	30. mart 2006.
		Ubuntu 6.06 Beta 1	20. april 2006.
		Ubuntu 6.06 Beta 2	28. april 2006.
		Flight 7	5. maj 2006.
		Ubuntu 6.06 RC	25. maj 2006.
		Ubuntu 6.06	1. juni 2006. ^[23]
6.06.1 LTS^[24]	Dapper Drake 6.06.1		10. august 2006.
6.10	Edgy Eft	Knot 1	20. juli 2006.
		Knot 2	1. septembar 2006.
		Knot 3	15. septembar 2006.
		Beta izdanje	28. septembar 2006.
		RC	19. oktobar 2006.
		Ubuntu 6.10	26. oktobar 2006. ^[25]
7.04	Feisty Fawn
		Herd 1^[26]	30. novembar 2006.
		Beta izdanje	22. mart 2007.
		RC	12. april 2007.
		Ubuntu 7.04	19. april 2007.

Legenda:
nepodržana verzija	podržana verzija	trenutna verzija	trenutna testna verzija	buduća verzija

Ubuntu 6.10 sadrži GNOME 2.16.1, Mozilla Firefox 2.0, OpenOffice.org 2.0.4, X.Org Server 7.1.1, GCC 4.1.1, i kernel 2.6.17-10, a tu je i KDE 3.5.5.

Izdanje 6.06 je označeno dugoročnom podrškom (LTS) da bi naznačilo da ga Canonical namjerava podržavati nadogradnjama kroz tri godine na desktopu i pet godina na serveru, sa tehničkom podrškom od strane Canonical Ltd. u toku tog perioda.

Od 18. augusta, trenutno izdanje Ubuntua, Edgy Eft (ili Ubuntu 6.10) je bilo u razvoju. Mark Shuttleworth je najavio Edgy Eft 19. aprila 2006. na ubuntu-announce mailing listi^[27].

[izmijeni] Trenutno izdanje

Za razliku od Dapper Drakea, Edgy sadrži "najnovije tehnologije" koje donose nove prednosti ali možda smanjuju nivo stabilnosti^[28]. Edgy Eft ima novi System V init daemon nazvan Upstart, kao i poboljšanja korištenja memorije i ubrzati proces bootanja sistema i pokretanje aplikacija. Za razliku od prošlih izdanja, Canonical je objavio da neće nuditi besplatne CDove 6.10 (Edgy Eft) verzije kroz popularni ShipIt program, ali će nastaviti slati Dapper Drake (6.06) koji je prema njihovim riječima nešto stabilniji. ^[29]

[izmijeni] Razvoj

Sljedeće stabilno izdanje će biti "Feisty Fawn" ili "Ubuntu 7.04" i biti će nadogradnja trenutne "Dapper Drake" 6.10 verzije.^[30] Već postoje planovi za fazu kodnog imena Grumpy Groundhog. To će biti trajno nestabilna razvojna i testna faza. Ovo će dozvoliti moćnijim korisnicima (en. power users) i razvijateljima da testiraju baš najnovije verzije različitih programa kako se budu pojavljivali, bez potrebe da se kompajliraju u .deb pakete (dakle samo source). Grumpy Groundhog još uvijek nije dostupan javnosti.^[31]

[izmijeni] Varijante

Desktop Xubuntua 6.06

Postoji više varijanti Ubuntua dostupnih kao ISO slike (en. images) za download. Od 2006, njihova izdanja izlaze uporedo sa Ubuntuom, i paketi se preuzimaju sa istih repozitorija; oni jednostavno instaliraju različiti skup paketa sa originalnog Ubuntua. Ove različite verzije odgovaraju razvojnim naporima koje vode velike zasebne grupe ljudi koji žele dovesti različitu funkcionalnost u distribuciju:

Kubuntu, desktop distribucija koja koristi KDE umjesto GNOMEa.
Edubuntu, distribucija namijenjena školama, dizajnirana za učenike i "trebala bi biti podjednako prikladna i za djecu i za kućnu upotrebu".^[32]
Xubuntu, "nezahjevna"^[33] distribucija bazirana na Xfce desktop okruženju.
Ubuntu Server Edition, koji nudi serverske aplikacije kao e-mail server, LAMP web server platformu, kao i alate za DNS i database management. Server izdanje dolazi na manjem CD image-u nego desktop izdanja i ima manje hardverske zahtjeve. Zahtjeva minimum od 500 megabajta prostora na disku i 64 megabajta RAMa.

U slučaju Kubuntua i Edubuntua, CDovi su također dostupni za naručivanje preko ShipIt servisa kao i sâm Ubuntu. Mark Shuttleworth je potvrdio nastanak Ubuntu-libre ili GNUbuntu distribucije, koristeći samo softver koji je odobren od strane Free Software Foundation (Free Software fondacije).^[34]

Ubuntu 6.06 sa Beryl kompozitnim window managerom

Postoji i par neslužbenih derivata, kao nUbuntu, distribucija koja sadrži mnogo sigurnosnih alata, Ebuntu, koji koristi Enlightenment window manager, i Ubuntu Christian Edition, (kršćansko Ubuntu izdanje) koje sadrži softver povezan sa kršćanskom vjerom. Naširoko se govorilo da Google pravi Ubuntu derivat nazvan Goobuntu. Google je potvrdio da je napravljena modifikovana verzija Ubuntua, ali je instistirao da nema planova za distribuiranje te distribucije van kompanije.^[35]

[izmijeni] Odgovor

Molimo vas da proširite i poboljšate ovu sekciju (dio članka) a poslije toga uklonite ovaj šablon. Pogledajte i stranicu za razgovor.

Ubuntu stranica na DistroWatch.com je jedna od najposjećenijih od njihove ogromne liste Linux distribucija,^[36] i Ubuntu je nagrađen nagradom čitalaca kao najbolja Linux distribucija u 2005. godini na LinuxWorld Conference and Expo u Londonu.^[37] Ubuntu je bio najčešće ocjenjivan na Internetu i štampanim publikacijama.^[38]^[39] Mnogi kritičari Ubuntua ukazuju na to da je glavni dio njegovog uspjeha ogromna zajednica korisnika.^[40]

U aprilu 2005. godine, Ian Murdock, osnivač Debiana, je kritikovao Ubuntu zbog nekompatibilnosti između njegovih paketa i Debianovih, govoreći da se Ubuntu previše udaljio od Debian Sargea da bi ostao kompatibilan.^[41] Na Debconf-u 6 u maju 2006, Mark Shuttleworth je izjavio da je "oko 6 miliona Breezy CDova" distribuirano kroz ShipIt program.^[42]