Senahid Halilović
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Senahid Halilović (Tuholj, Kladanj, 1958) je bošnjački lingvist. Studirao je u Beogradu, gdje je i doktorirao 1990. godine. Dijalektolog, istražuje istočno-bosanski dijalekt, kao i hercegovačke govore poneretvlja.
Najpoznatiji je njegov rad na standardizaciji bosanskog jezika, u čemu su najznačajnija djela: "Pravopis bosanskoga jezika", "Bosanski jezik", kao i "Gramatika bosanskoga jezika" (jedan od tri autora). Pionirsku ulogu je odigrao "Pravopis bosanskoga jezika", prvi pravopisni priručnik kome je autor Bošnjak, te koji kani postaviti pravopisne odredbe za bosanski standardni jezik i pomoći u njegovom razlikovanju kako od hrvatskog, tako i srpskog jezika. Glavne karakteristike ovog pravopisa su: ekvidistanca spram hrvatskog i srpskog u pravopisnim i morfološkim preskripcijama (propisano je "otcijepiti" i "hemija", a ne odcijepiti i kemija, što je hrvatska norma; preferiraju se oblici poput organizirati ili nogomet), te izrazi koji se drže karakterističnim za bosansku normu (uvođenje fonema "h" u nekoliko desetina riječi: mehko, lahko, kahva, mahrama, kao i geminacija u preslovljavanju imena islamske provenijencije: Allah, Muhammed). Većina pravila je ilustrirana tekstovima iz djela bošnjačkih pisaca 20. stoljeća.
Dojam nekih hrvatskih lingvista o "Pravopisu bosanskoga jezika" je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi).
Većina srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom "bošnjački jezik", kao nastavak svojih političkih aspiracija i rigidnosti hegemonističke politike prema Bosni i Hercegovini i Bošnjacima koja traje nekoliko stoljeća, a ispoljava se u negiranju bošnjačkog naroda (poistovjećavanje Bošnjaka sa Turcima, propagandne aktivnosti o bošnjačkom "poturčavanju" koje su živo prisutne kako kod hrvatskih, tako i srpskih intelektualca i u 21. stoljeću), bosanskog jezika i države Bosne i Hercegovine.
Kad se sve zbroji i oduzme, Halilovićev "Pravopis" vjerovatno će ostati kamenom temeljcem budućeg bosanskog pravopisnog standarda, kojim se taj jezik, zajedno s rječnicima i gramatikom književnika i lingvista Isakovića i Jahića, profilirao kao zaseban nacionalni književni jezik.
Halilović je i autor popularnih radova iz područja jezičkog savjetništva, u čemu se ističe "Gnijezdo lijepih riječi".
