Kragujevac
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kragujevac je jedan od četiri grada u Srbiji. Ovaj administrativni status imaju još i Beograd, Novi Sad i Niš.
Grad Kragujevac po popisu stanovništva iz 2002. godine ima 197.000 stanovnika, a šire područje grada sa 5 gradskih općina (Aerodrom, Stari Grad, Stanovo, Pivara (urbane) i Stragari (prigradska)) broji 211.580 stanovnika. Dok ukupno gravitaciono područje koga čine općine Knić, Batočina, Lapovo, Rača, Topola, Aranđelovac, Rekovac i Svilajnac ima preko 350.000 stanovnika.
Sadržaj |
[izmijeni] Geografija
Kragujevac se nalazi u centralnom dijelu Srbije, 125 km. južno od Beograda, na 20 stepenu istočne geografske dužine i 44 stepenu sjeverne geografske širine.
Područje grada prostire se na površini od 835 km2, leži na nadmorskoj visini od 173 m, okružen obroncima planina Rudnik i Crni Vrh, a dolinom rijeke Lepenice otvoren je prema dolini Velike Morave.
Šumadiju karakteriše brežuljkasto - brdovito zemljište, blago zatalasano. Rudnik je najveća planina u Šumadiji sa najvišim vrhom od 1132m. Ovo područje je dobilo ime po nekada bogatim rezervama šuma, koje danas zauzimaju tek četvrtinu ukupne površine.
Na području Šumadije vlada umjereno-kontinentalna klima. Ovaj kraj ima razuđenu mrežu riječnih tokova, ali bez većih rijeka. Zbog nedostatka rijeka i ograničenih padavina za opskrbu grada vodom izgrađene su vještačke akumulacije. Tako su nastala Grošničko i Gružansko jezero, kao i jezero u Šumaricama. Kragujevac ima razvijenu saobraćajnu infrastrukturu.
Kragujevac je značajan privredni, kulturni, obrazovni i zdravstveni centar Šumadije i Pomoravlja, te susjednih regiona. Drugi je po veličini u Šumadiji (poslijee Beograda), a četvrti u Srbiji. Makroregionalni je centar za regione: Čačka, Kraljeva, Užica, Jagodine, Kruševca,Smedereva, Požarevca i Sjevernog Kosova. Grad je definiran i kao prijestolnica buduće pokrajine Šumadija. Do 1990. godine Kragujevac je bio 5. grad po razvijenosti u SFRJ odmah poslije slovenačkih gradova. Početkom 1990-ih godina grad postaje jedan od siromašnijih gradova u Srbiji. Danas je Kragujevac ponovo jedan od najjačih administrativnih, kulturnih, financijskih, industrijskih i političkih centara u Srbiji i Crnoj Gori.
[izmijeni] Historija
Brojna arheološka nalazišta u bližoj i daljoj okolini Kragujevca (ima ih 184 iz raznih vremenskih epoha) govore da je ovaj prostor bio nastanjen u starijem kamenom dobu, dakle prije 40.000 godina. Prvi pisani trag o Kragujevcu datira iz 1476. Sve do pada pod osmansku vlast 1459. godine, ovaj kraj je bio u sastavu srpske srednjovjekovne države. U dugom periodu osmanske vlasti Kragujevac je bio turska kasaba sa velikim brojem zanatlijskih i trgovačkih radnji. Poslije ustanka za nacionalno oslobođenje (1804-1813, 1815 g.) ulazi u sastav Srbije.
Od 1818. godine Kragujevac je prijestolnica restaurirane Srbije, njen državni i politički centar, u kome knez Miloš Obrenović gradi svoj dvor i smješta cjelokupnu upravu i administraciju. Tu su utemeljene i brojne društvene, prosvetne i kulturne ustanove moderne Srbije: Prva sudska ustanova - Sud kragujevački (1820), prva apoteka (1822) gimnazija (1833), Štamparija (1834), Pozorište (1835), Licej - prethodnica Beogradskog univerziteta (1838). Značajan podsticaj oživljavanju gradu dalo je preseljenje topolivnice iz Beograda u Kragujevac, iz koje se kasnije razvio Vojnotehnički zavod, preteča današnje Grupe "Zastava", u okviru koje se nalazi najveće fabrike automobila, kamiona i oružja na Balkanu.
Na početku Prvog svjetskog rata, 1914, nakon napada Austro-Ugarske na Srbiju, Kragujevac je bio sjedište najviših državnih ustanova i Vrhovne komande. Poslije Prvog svjetskog rata Kragujevac je sjedište Šumadijske oblasti i privredno, obrazovno i kulturno središte šire regije. Do Drugog svjetskog rata Kragujevac je najrazvijeniji industrijski grad Srbije.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata Kragujevac je platio visoku cijenu: u njemu je 21. oktobra 1941 strijeljano 7.000 ljudi, među kojima je bilo i 300 đaka i petnaestoro djece od 8-12 godina. Na mjestu strijeljanja poslije rata je formiran veliki Memorijalni park i podignut spomen muzej "21. oktobar" u kome se nalazi preko 9000 dokumenata i više umjetničkih djela.
[izmijeni] Struktura ukupnih površina
- Oranice i bašte 71,7%
- Voćnjaci 15,3%
- Vinogradi 1,5%
- Livade i pašnjaci 11,5%
[izmijeni] Demografija
Teritoriju grada čini 57 naseljenih mjesta, od kojih su mnoga u neposrednoj blizini grada fizionomski srasla sa njim i čine Kragujevačku urbanu aglomeraciju. U strukturi stanovništva žensko stanovništvo učestvuje sa 51%, a muško sa 49%. Oko 97% stanovništva čine Srbi i Crnogorci, a manje je Nijemaca, Hrvata i drugih. U gradu se nalaze vjerski objekti pravoslavne, katoličke i adventističke vjere.
Poslije NATO napada u Kragujevac je stiglo 17.320 raseljenih lica sa Kosova. U ukupnom broju stanovnika broj izbeglica (21.320) učestvuje sa velikim udjelom u ukupnom stanovništvu.
[izmijeni] Kulturne institucije
Kragujevac ima razvijenu mrežu kulturnih ustanova. Više njih nastavlja tradiciju prvih ustanova svoje vrste u modernoj Srbiji.
- Teatar "Joakim Vujić" (osnovan 1835).
- Narodna biblioteka "Vuk Karadžić" (osnovana 1866).
- Narodni muzej
- Muzej "Zastava"
- Studentski kulturni centar
- Akademski kamerni hor "Liceum"
- "Prva kragujevačka Gimnazija" (osnovana 1833).
Kragujevac kao makroregionalni centar ima razvijenu mrežu obrazovnih institucija koje pokrivaju potrebe šireg područja centralne Srbije, Na univerzitetu u Kragujevcu sa 11 fakulteta lociranih u Kragujevcu (šest fakulteta) i u pet gradova u centralnoj Srbiji (pet fakulteta) studira oko 12.500 studenata.
Kragujevac je regionalni zdravstveni centar u kome je smješten Klinički centar Kragujevac, koji opslužuje oko 2.000.000 stanovnika ne samo iz Srbije, već i sjeverne Crne Gore i Kosova.
Aerodrom - Kragujevac | Ada | Aleksandrovac | Aleksinac | Alibunar | Apatin | Aranđelovac | Arilje | Babušnica | Bajina Bašta | Barajevo - Beograd | Batočina | Bač | Bačka Palanka | Bačka Topola | Bački Petrovac | Bela Crkva | Bela Palanka | Beočin | Bečej | Blace | Bogatić | Bojnik | Boljevac | Bor | Bosilegrad | Brus | Bujanovac | Crna Trava | Crveni Krst - Niš | Čačak | Čajetina | Čoka | Čukarica - Beograd | Ćićevac | Ćuprija | Despotovac | Dimitrovgrad | Doljevac | Gadžin Han | Golubac | Gornji Milanovac | Grocka - Beograd | Inđija | Irig | Ivanjica | Jagodina | Kanjiža | Kikinda | Kladovo | Knić | Knjaževac | Koceljeva | Kosjerić | Kovačica | Kovin | Kraljevo | Krupanj | Kruševac | Kula | Kuršumlija | Kučevo | Lajkovac | Lapovo | Lazarevac - Beograd | Lebane | Leskovac | Loznica | Lučani | Ljig | Ljubovija | Majdanpek | Mali Iđoš | Mali Zvornik | Malo Crniće | Medijana - Niš | Medveđa | Merošina | Mionica | Mladenovac - Beograd | Negotin | Niška Banja - Niš | Nova Crnja | Nova Varoš | Novi Beograd | Novi Bečej | Novi Kneževac | Novi Pazar | Novi Sad | Obrenovac - Beograd | Odžaci | Opovo | Osečina | Palilula - Beograd | Palilula - Niš | Pantelej - Niš | Pančevo | Paraćin | Petrovac na Mlavi | Pećinci | Petrovaradin - Novi Sad | Pirot | Pivara - Kragujevac | Plandište | Požarevac | Požega | Preševo | Priboj na Limu | Prijepolje | Prokuplje | Rakovica - Beograd | Raška | Ražanj | Rača | Rekovac | Ruma | Savski venac - Beograd | Senta | Sečanj | Sjenica | Smederevo | Smederevska Palanka | Sokobanja | Sombor | Sopot - Beograd | Srbobran | Sremska Mitrovica | Sremski Karlovci | Stanovo - Kragujevac | Stara Pazova | Stari Grad - Beograd | Stari Grad - Kragujevac | Stragari - Kragujevac | Subotica | Surdulica | Surčin - Beograd | Svilajnac | Svrljig | Šabac | Šid | Temerin | Titel | Topola | Trgovište | Trstenik | Tutin | Ub | Užice | Valjevo | Varvarin | Velika Plana | Veliko Gradište | Vladimirci | Vladičin Han | Vlasotince | Voždovac - Beograd | Vranje | Vračar - Beograd | Vrbas | Vrnjačka Banja | Vršac | Zaječar | Zemun - Beograd | Zrenjanin | Zvezdara - Beograd | Žabalj | Žabari | Žagubica | Žitište | Žitorađa