Blagaj
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Blagaj je gradić u Hercegovini, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, 7 km južno od Mostara. Prema procjenama iz 2002. godine, Blagaj ima otprilike 3.040 stanovnika. To je samo 66% od stanovništva prije rata (4.446). Treba napomenuti da je u blizini Blagaja izvor Bune, najveći kraški izvor u Evropi, pored kojeg se nalazi čuvena sufijska tekija. U okolini Blagaja također postoji ribogojilište i restoran, te dvorac iz 15. vijeka.
U antičkom dobu na području Blagaja je postojalo ilirska utvrda i rimski castrum. U vrijeme bizantskog cara Justinijana izgrađeno je nekoliko utvrđenih gradova na tom poručju. Blagaj se spominje u Konstantin Porfirogenetovom djelu De administrando imperio (O upravljanju imperijom) kao "Bona", dio Zahumlja. Za vrijeme Stefana Nemanje Zahumlje je bilo pod dominacijom srpske države, i krajem 12. vijeka župan Jurko je podigao crkvu svetog Kuzma i Damjana. Zahumlje postaje dio bosanske države u 14. stoljeću pod vladom Stjepana II Kotromanića. Kasnije Sandalj Hranić Kosača i njegov sinac Stjepan vladaju Humom i Blagajom sve do dolaska osmanlija 1466. godine.
Za vrijeme Osmanlija Blagaj je bio sjedište Blagajskog kadiluka i podjeljen je na nekoliko mahala, među kojih su carska, Hasanagina, bunska, i Galičići. Grad je imao sedam džamija, dva hana, tri musafirhane, medresu, dva mekteba, tekiju, dva kamena mosta, kiaerthanu, i sedam mlinica s dvadeset osam mlinova. Do 1835. godine muslimani čine većinu stanovništva, no za vrijeme Austrougarskog razdoblja kršćana je dvostruko više od muslimana. U to doba izgrađena je katolička i pravoslavna crkva.
Meteoroloska stanica BLAGAJ nalazi se na samom ulazu u Blagaj na udaljenosti od 35 metera od rijeke Bune.Sa ove meteo stanice podaci se prosljeduju u Federalni meteoroloski zavod Sarajevo.Podaci se sluzbeno vrse tri puta dnevno u 7,14 i 21 sat.Za sve informacije pisite na dino.mostar@hotmail.com
