Programski jezik
Izvor: Wikipedija
Programski jezik je jezik za pisanje programa koje računalo zna i može izvršiti.
Osnovna podjela je na niže (strojne jezike) i više (orijentirane ljudima).
Viši jezici pak mogu biti:
- sekvencijalni
- proceduralni (Pascal, C)
- funkcijski (LISP, Erlang, ML)
- objektno orijentirani (Java, C++)
[uredi] Povijest programskih jezika
Sve je počelo sa strojnim jezicima (asemblerima), koji su se brzo izvršavali, ali sporo pisali, te se danas samo kritični dijelovi operativnih sustava pišu na taj način.
- 1954. pojavio se Fortran, razvio ga je John Backus u IBM-u.
- Iza Fortrana prvi se pojavio Algol, u kasnim 1950-im
- bili su to jezici nezgrapne sintakse, zato su došli Cobol 1960. i Basic 1964. godine sa svojom sintaksom koja sliči na engleski jezik
- dolazi vrijeme za razvoj "pravih" programskih jezika: Pascal Niklausa Wirtha i C Kena Thompsona i Dennisa Ritchie-a.
- 1974. za potrebe vojske SADa razvijena je Ada
- OOP kuca na vrata: 1980. tu je Smalltalk-80, a 1985. pojavila se prva implementacija C++ koji je zamislio Bjarne Stroustrup.
- 1987. Larry Wall je stvorio Perl
- 1990. Guido van Rossum je izbacio konkurenciju Perlu, Python
- 1994. pojavio se PHP Rasmusa Lerdorfa, koji je prvenstveno namijenjen kreiranju web aplikacija, (nešto poput JSPa i ASP-a za Javu i VisualBasic, respektivno)
- 1996. pojavila se Java tvrtke Sun Microsystems
- krajem 1999. godine pojavio se D, koji je zanimljiva mješavina programskih jezika C, C++ i Jave
