Požarevac

Izvor: Wikipedija

Požarevac (srpski: Пожаревац) je grad u istočnoj Srbiji i administrativni centar Braničevskog okruga.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Povijest 3 Stanovništvo 4 Gospodarstvo 5 Kultura 6 Poznate osobe

[uredi] Zemljopis

Nalazi se osamdesetak kilometara jugo-istočno od Beograda. Smješten je između tri rijeke: Dunava, Velike Morave i Mlave. Teritorija današnje općine zahvaća površinu od 491 kvadratnog kilometra, od čega čak 39 240 hektara (odnosno oko 80 % ukupne teritorije) čini obradivo zemljište. Ta je zemlja i jedno od najvrijednijih bogatstava ovog kraja, plodnu stišku ravnicu i pomoravsko, podunavko i mlavso priobalje. Sastoji se od 2 gradska (grad Požarevac i veliki energetski centar Kostolac) i 24 seoska naselja, u kojima živi oko 90.000 stanovnika.

[uredi] Povijest

Grad se prvi put pominje 1476. godine, a postao je poznat posle Požarevačkog mira zaključenog 1718. godine između Austrije i Turske. Prva škola i jedna od najstarijih u Srbiji osnovana je u okviru lokalne pravoslavne crkve još 1733. godine (danas nosi ime Dositeja Obradovića).

Procvat doživljava dolaskom knjaza Miloša Obrenovića na vlast. Njegovom zaslugom u Požarevcu je 1819 godine podignuta Saborna crkva, dvor-konak (1825. godine), nova čaršija (1827. godine) i na kraju, za vrijeme njegove druge vladavine, Ljubičevo (1860. godine čije urešenje je nastavio i veliki knez Mihailo).

Godine 1842. Požarevljani su dobili kazalište, gde je održana i premijera "Romea i Julije", i uopće nekog djela Williama Shakespearea, na Balkanu. A neka od najznačajnijih imena srpske znanosti i umetnosti potiču ili su značajan deo svog života i karijere proveli upravo u Požarevcu.

Na području općine i okruga nalaze se izuzetno bogati i brojni arheološki lokaliteti, od kojih su najznačajniji Lepenski vir (Golubac), Margum (Dubravica), Viminacijum (Kostolac) i lokalitet Rukumija. U ataru Kličevca pronađena je i svjetski čuvena Velika majka (ili Kličevački idol) iz brončanog doba.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem popisu iz 2002. godine, grad je brojio oko 42000 stanovnika, dok je područje općine po popisu iz iste godine naseljavalo 76.000 stanovnika.

[uredi] Gospodarstvo

Požarevac je, kako privredni i kulturni, tako i administrativni centar i sjedište Braničevskog okruga, od velikog značaja za cijelu regiju.

Požarevac je nekada bio i jedan od najznačajnijih administrativnih, ekonomskih i kulturnih centara Srbije. Dobra prometna povezanost i velika prirodna bogatstva okruga učinili su da Požarevac postane veoma razvijen industrijski centar bivše Jugoslavije, ali rat i težak ekonomski položaj čitave zemlje značajno su destabilizirali gospodarstvo ovog kraja.

Privredni gigant Koncern zdrave hrane Bambi možda je jedini preostali veliki privredni sinonim za Požarevac, ali se zato danas javljaju sve uspješnije male tvrtke.

Braničevski okrug pored Požarevca obuhvata i opštine Veliko Gradište, Golubac, Žabari, Žagubica, Kučevo, Malo Crniće i Petrovac.

[uredi] Kultura

Velike tradicionalne manifestacije su Ljubičevske konjičke igre i Dani glume Milivoja Živanovića.

[uredi] Poznate osobe

Petar Dobrnjac, Miloš Obrenović, Nikola Pašić, Đura Jakšić, Milena Pavlović - Barili, kipar Đorđe Jovanović, Živojin Đorđević, Radomir Lukić, Pavle Savić, Petar Džadžić, Milan Đorđević, Milivoje Živanović, Đorđe Marjanović i Slobodan Stojanović.