Opća enciklopedija JLZ
Izvor: Wikipedija
Enciklopedija u osam svezaka, pod imenom Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdana je u Zagrebu 1977-1982. godine. To je bilo treće izdanje enciklopedije, koja je ranije nosila kraće ime Enciklopedija leksikografskog zavoda. Prvo izdanje izlazilo je od 1956, a drugo 1960-ih godina.
Izdavač je bio Jugoslavenski leksikografski zavod (danas: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Direktor zavoda bio je Miroslav Krleža, a glavni urednik Opće enciklopedije Josip Šentija.
U predgovoru, objavljenom u prvom svesku, uredništvo piše: »Kao i sve opće, ili univerzalne enciklopedije, i Opća enciklopedija JLZ predstavlja pokušaj da se što potpunije i što točnije definiraju pojmovi cjelokupnog ljudskog znanja i iskustva. (…) Premda je sveopće širenje znanja i praktičnih iskustava dovelo enciklopedistiku do velike diversifikacije, pa nastaju mnoge posebne, stručne i tematske enciklopedije (likovne, književne, muzičke, tehničke i dr.) – a tu tendenciju slijedi i JLZ – Opća enciklopedija ipak zadržava svoj razlog postojanja, jer ostaje snažna i duboka potreba za sveobuhvatnošću upravo nasuprot fragmentaciji ljudskog znanja i iskustva.«
Jugoslavenski leksikografski zavod je u to doba razvio intenzivnu izdavačku aktivnost. U spomenutom uvodu najavljuju dalje ambicije: »Novo izdanje Opće enciklopedije – koja nije stara ni 20 godina – zapravo je samo stepenica u njenom rastu do jedne univerzalne enciklopedije sa znatno većim brojem svezaka.« Ta težnja nije bila ostvarena zbog političkih i ekonomskih promjena do kojih je došlo.
Usprkos imenu, Jugoslavenski leksikografski zavod bio je hrvatska institucija. Svi urednici Opće enciklopedije bili su iz Hrvatske, i tiskana je na hrvatskom književnom jeziku. Bio je to značajn leksikografski rad koji se nastavio na izdanje nazvano Hrvatska enciklopedija čijih je pet svezaka pod uredništvom Mate Ujevića tiskano 1941-1945, a nastavak čine nova Hrvatska encikopedija koja izlazi od 1999. i druga izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Prodavana je međutim, kao i ostala izdanja Zavoda, u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji, jer konkurentnih izdanja u drugim republikama nije bilo. To je znatno povećavalo tiraž i prihode.
Nakon raspada Jugoslavije, priprema i tisak takvih zahtjevnih enciklopedija postali su daleko skuplji, odnosno zahtijevali znatnu državnu potporu. Zatim je i pojava Interneta smanjila potražnju za takvim izdanjima. Djelatnost Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža zato je, silom prilika, u slobodnoj Hrvatskoj znatno smanjena.
Leksikografski zavod Miroslav Krleža od godine 1999. izdaje Hrvatsku enciklopediju koja se direktno nastavlja na ovo izdanje. Do danas (lipanj 2006) izašlo je sedam od 11 planiranih svezaka.
Posebno, kraće izdanje je Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga. Počela je izlaziti tek 2005. godine i prodaje se u velikoj tiraži uz jedne dnevne novine. Izlazi jedan svezak mjesečno. Ukupna količina teksta u ovom izdanju bit će oko trećine one u Općoj enciklopediji JLZ. Članci o istim temama, koji se ne odnose na događaje u posljednjih 30-ak godina, uglavnom su manje informativni. Npr. tekst o velikom skladatelju Johannu Sebastianu Bachu ima 25 redaka uz jednu sliku, a u Općoj enciklopediji JLZ oko stotinu redaka uz dvije slike. Zaostaje također u nekim drugim elementima: nema velikih zemljopisnih karti ni reprodukcija umjetničkih djela velikog formata.
Opća enciklopedija JLZ je vrlo kvalitetno izdanje, koje je i danas dragocjeni izvor informacija. Dakako, mnogi su tekstovi zastarjeli, a u mnogima su prisutna neminovna ograničenja i iskrivljavanja proizašla iz tada vladajuće i obavezujuće ideologije.
