Milan Šufflay
Izvor: Wikipedija
Milan Šufflay (Lepoglava, 9. studenog 1879. - Zagreb, 19. veljače 1931.), hrvatski povjesničar, jedan od utemeljitelja albanologije, autor prvoga hrvatskog znanstvenofantastičnog romana.
[uredi] Životopis
Rođen je u Lepoglavi u relativno siromašnoj obitelji. Polazio je zagrebačku gimnaziju, a povijest je studirao na Zagrebačkome sveučilištu, gdje je i doktorirao. U gimnaziji i na Sveučilištu bio je daleko najbolji đak, ali nagrada, briljantni prsten, pripala je drugome, što ga je veoma pogodilo. Još kao sveučilištarac vladao je francuskim, njemačkim, talijanskim, engleskim, svim slavenskim jezicima, također latinskim, starogrčkim i srednjogrčkim. Kasnije je svladao novogrčki, albanski, hebrejski i sanskrt. Tadija Smičiklas ga je držao svojim najdarovitijim studentom; bio mu je asistent kod redigiranja Akademijina Codex diplomaticus. Postao je povjesničar Balkana, uvjeren da je jedino ispravno prošlost Hrvata istraživati iz balkanske pozicije i tako osobno prekida s uvriježenim mišljenjem hrvatskih povjesničara da su Hrvati predstavnici Zapada i u opreci spram Balkana.
Proučavao je hrvatsku srednjovjekovnu povijest i albansku prošlost. Mađarski povjesničar Thalloczy, videći u njemu veliki talent kojega valja privući u mađarski tabor, dovodi ga u Budimpeštu gdje za malu plaću radi u Narodnom muzeju. Ban Rauch ga, mimo prijedloga sveučilišnoga senata, imenuje izvanrednim sveučilišnim profesorom u Zagrebu god. 1908. Međutim, kad je za bana došao njegov daljnji rođak Tomašić, s kojim je bio u trajnim neprijateljskim odnosima, morao je otići sa Sveučilišta. Početkom 1915. prisilno je mobiliziran, makar su sveučilišni profesori bili oslobođeni vojne dužnosti. Otpušten je uskoro zbog bolesti i tada piše svoje najznačajnije radove. U novoj državi Kraljevini SHS uhićen je zbog veleizdaje (špijuniranja u korist strane države) i izveden pred sud zajedno s također optuženim Ivom Pilarom. Šufflay je osuđen na tri godine i šest mjeseci tamnice a presuda je snažnije odjeknula u inozemstvu, nego u Hrvatskoj. Kolege znanstvenici iz brojnih zemalja pokušale su mu ishoditi pomilovanje, ali uzalud. Kaznu je izdržao u Mitrovici. Po izlasku iz zatvora posvećuje se opet znanstvenome radu. Na traženje albanske vlade i bečke Akademije znanosti nastavlja djelo Jirečeka i Thalloczyja, priređuje III. svezak arhivske građe Codex albanicus. Vrativši se iz Albanije primio je prijeteće pismo, a onda su učestali napadaji na nj kroz tisak, što je bio jasan znak da su ga velikosrpski krugovi odlučili likvidirati. Pripadnici režimske organizacije Mlada Jugoslavija, koja je uživala kraljevu zaštitu, sačekali su ga na pragu kuće i razbili mu lubanju čekićem. Policijski agenti Belošević i Zwerger, koji su razbojstvo počinili, sklonili su se u Beograd i uzaludno je, poslije uspostave Banovine Hrvatske, traženo njihovo izručenje. Provalili su potom u stan i odnijeli u rukopisu zgotovljen III. svezak Codex albanicus. Protiv počinitelja zločina nije provedena istraga. Albert Einstein i Thomas Mann pozvali su preko Međunarodne lige za prava čovjeka kulturnu javnost da prosvjeduje protiv zločina izvršenoga nad Milanom Šufflayem. Međutim, politička ubojstva Hrvata u Jugoslaviji su se nastavila.
Pored znanstvenih djela, napisao je i prvi hrvatski znanstvenofantastični roman, Na Pacifiku god. 2255., pa se smatra utemeljiteljem hrvatske znanstvenofantastične književnosti.
[uredi] Djela
- Hrvatska i zadnja pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1901)
- Die Dalmatinische Privaturkunde (1904)
- Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia (zajedno s Jirečekom i Thalloczyjem, Beč, 1913. i 1918. drugi svezak)
- Kostadin Balšić (1392-1401): historijski roman u 3 dijela - povijesni roman (1920)
- Srbi i Arbanasi (1925)
- Na Pacifiku god. 2255.: metagenetički roman u četiri knjige - znanstvenofantastični roman (prvi put uknjižen 1998)
- Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike : dvanaest eseja (1928, pretiskano 1999)
- Hrvati u sredovječnom svjetskom viru (1931)
- Izabrani eseji, prikazi i članci (1999)
- Izabrani eseji, rasprave, prikazi, članci i korespondencija (1999)
- Izabrani politički spisi (u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti, 2000)
