Mauricijski kreolski jezik
Izvor: Wikipedija
 |
Mauricijski kreolski jezik morisyin |
| Države govorenja: |
Mauricijus |
| Regije govorenja: |
- |
| Broj govornika: | od 600.000 do 1.2 milijuna, ovisno o procjeni |
| Rang: | nije među prvih 100 |
| Razredba: | Kreolski jezici Kreolski jezici temeljeni na francuskom jeziku |
| Službeni status | |
| Služben u: | nigdje |
| Regulatori: | nije službeno reguliran |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | - |
| ISO 639-2: | cpf |
| SIL | MFE |
| Vidi također: Jezik | Popis jezika | |
Mauricijski kreolski je kreolski jezik ili dijalekt sa Mauricijusa. Skoro sve riječi ovog jezika potiču iz francuskog jezika, dok ostale riječi dolaze iz engleskog, portugalskog, i hindu jezika.
Taj jezik je lingua franca zemlje u kojoj je standardni francuski široko rasprostranjen. Francuski jezik dominira u parlamentu, sudovima i akademskim institucijama, dok je kreolski rasprostranjen kao govorni jezik.
Kreolski nije standardiziran i kao takav nema riječnik. Jednostavniji je od francuskog i zato je njegova upotreba u stalnom porastu.
Mauricijski kreolski je sličan francuskom po izgovoru, ali ima neke bitne razlike. Kreolski nema neke samoglasnike koji postoje u francuskom.
Na primer, manger (jesti) se na kreolskom piše manzer, a izgovara kao francuska riječ, osim što se glas ž izgovara kao z. Duboko u, koje se koristi u francuskim riječima un i deux, se u kreolskom izgovara kao en i de.
[uredi] Primjer teksta
(Oče naš)
- Nou Papa ki dan le siel
- Fer rekonet ki to nom sin,
- Fer ki to regn vini,
- Fer to volonte akompli,
- Lor la terre koman dan le siel.
- Donn nou azordi di pin ki nou bizin.
- Pardonn-nou nou bann ofans,
- Koman nou osi pardonn le zot
- ki fin ofans nou.
- Pa less nou tom dan tentation
- Me tir-nu depi lemal.
[uredi] Poveznice
[uredi] Vanjske poveznice
| Jezici proizašli iz francuskog jezika pogledajte također Kreolski jezici temeljeni na francuskom jeziku |
|---|
|
U Americi: Haićanski kreolski (kreyòl ayisyen) • Michif • Lanc-Patuá |
