Lještarke
Izvor: Wikipedija
| Lještarke | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Indijska lještarka (Pterocles indicus)
|
||||||||||
| Sistematika | ||||||||||
|
||||||||||
|
|
||||||||||
| Pterocles Syrrhaptes |
Lještarke (Pteroclidiformes) su red ptica sa samo jednom porodicom (Pteroclididae). One su ptice tla, koje sa šesnaest vrsta nastanjuju pustinjske stepe i polupustinje Euroazije i Afrike. Vrste iz te porodice su izgledom, ponašanjem i biologijom reprodukcije vrlo slične.
Sadržaj |
[uredi] Sistematizacija
Sistematizacija lještarki je dugo bila sporna. Zoolozi su ih svrstavali u kokoške pa u golupčarke ili močvarice jer izgledom i nekim oblicima ponašanja (oblik kljuna, potrkušci, gnijezde se na tlu) jako na njih podsjećaju. Način letenja i neki anatomski detalji povezuju lještarke s golupčarkama, dok neke druge osobine više podsjećaju na močvarice. Danas su zaseban red.
- Porodica Pteroclididae, lještarke
- Potporodica Syrrhaptes
-
- Syrrhaptes paradoxus
- Syrrhaptes tibetanus
-
- Potporodica Pterocles
-
- Pterocles alchata
- Pterocles burchelli
- Pterocles coronatus
- Pterocles decoratus
- Pterocles exustus
- Pterocles gutturalis
- Pterocles namaqua
- Pterocles orientalis
- Pterocles personatus
- Pterocles quadricinctus
- Pterocles senegallus
- Red Nyctiperdix
- Pterocles lichtensteinii
- Pterocles bicinctus
- Pterocles indicus
-
- Potporodica Syrrhaptes
[uredi] Osobine
Lještarke su velike kao jarebice i golubovi i teže između 150 do 400 gr. Kljunovi i noge su im kratki. Boja perja im je prilagođena okolišu i u smeđim i zelenkastim tonovima prevladavaju boja pijeska i oker s crnim prigama i pjegama. Noge su im također obrasle perjem, a kod neke stepske vrste imaju perje i na prstima.
[uredi] Životni okoliš
Lještarke daju prednost pustinjskom okolišu, no ne žive samo u pustinjama. Neke vrste nastanjuju zelena, brežuljkasta područja, a neke se čak zadržavaju samo u blizini vode.
[uredi] Ponašanje i razmnožavanje
Kako lještarke obitavaju pretežno u područjima s visokim temperaturama i vrlo malo ili čak potpuno bez sjene, a hrane se sjemenjem (mahunarke), moraju redovno piti. Žive nomadski, a neke čak sezonski sele između područja gdje se gnijezde i gdje provode zimu. U sumrak u jatima dolaze na pojilišta koja mogu biti udaljena i do 50 km. Mužjaci pri tome ulaze u vodu do trbuha i ljuljaju tijelom amo-tamo. Pri tome im se perje na trbuhu natopi vodom. Tako lete natrag do gnijezda gdje zatim mladunci iz njegovog perja piju vodu. Gnijezda lještarki su mala udubljenja u tlu, koja su jedva ičim obložena. Ženke legu dva do tri put godišnje obično tri jaja koje podižu oba roditelja. Vrijeme inkubacije iznosi 21 do 23 dana.
