Lacij
Izvor: Wikipedija
 |
|
| Glavni grad | Rim |
| Predsjednik | Piero Marrazzo |
| Pokrajine | Frosinone Latina Rieti Rim Viterbo |
| Broj općina | 377 |
| Površina | 17,208 km² |
| 9. u Italiji (5.7 % Italije) | |
| Stanovništvo - Ukupno (2001.) - Poredak |
5,112,413 3. (9.0 %) 297/km² |
 |
|
| Karta pokazuje položaj regije Lacij u Italiji | |
Lacij (tal. Lazio) je regija u središnjoj Italiji. Lacij graniči s regijama Toskana, Umbria, Abruzzo, Molise, Kampanija, a izlazi i na Tirensko more. Sastoji se od 5 pokrajina: Rim, Viterbo, Latina, Frosinone and Rieti. Glavni grad regije je Rim, a trenutni predsjednik regije je Piero Marrazzo (centar-ljevica, izabran 2005.).
Sadržaj |
[uredi] Etimologija
Ime regije dolazi iz plemenskih naziva starosjedilaca Lacija, od kojih su potekli stari Rimljani.
Po rimskoj mitologiji, kralj Latinus (ili Latium) je dao ime regiji. Suvremeni jezikoslovci postuliraju da naziv potječe od Proto-Indo-Europskog *stela- (širiti se, protezati se) i izražava ideju "ravne zemlje" (za razliku od višeg Sabina). No, postoje i druge ideje, koje imenu daju još ranije korijene (vidi Online Etymological Dictionary.
[uredi] Povijest
Latini su osnovali nekoliko naselja koja su se zatim ujedinili u borbi protiv Etruščana i Samnita. Naselja su 338. p.n.e. potpala pod vlast Rima. Nakon (??? =>)Socijskog rata (ili Talijanski rat, 91. p.n.e. – 88. p.n.e., en:Social war) , Rim je svim građanima Lacija dodijelio status građana Rima.
Lacij je od vrlo velike važnosti za povijest, umjetnost, arhitekturu, arheologiju, religiju i kulturu općenito.
Ogromno povijesno nasljeđe grada Rima tvori tek djelić blaga raspršenog po stotinama gradova, sela, crkava, spomenika i drugih povijesnih lokacija u okolici.
[uredi] Važniji gradovi
- Rim (Roma) (2,546,807 st.), glavni grad regije i cijele Italije
- Anzio, rodno mjesto Nerona, mjesto savezničkog desanta iz 2. svjetskog rata
- Cassino, mjesto poznatog manastira (Monte Casino) i krvave bitke iz 2. svjetskog rata
- Castel Gandolfo, Papina ljetna rezidencja
- Cerveteri, lokacije druge od dvije najbolje očuvane Etruščanske nekropole u Italiji
- Civitavecchia, glavna luka regije
- Frosinone (45,128 st.), capital city of the Frosinone province (477,950 st.)
- Latina (108,711 st.), glavni grad pokrajine Latina (489,599 st.)
- Ostia, antička rimska luka Rima
- Rieti (41,394 st.), glavni grad pokrajine Rieti (151,000 st.)
- Tarquinia, lokacije druge od dvije najbolje očuvane Etruščanske nekropole u Italiji
- Tivoli, lokacija Hadrijanove Vile
- Viterbo (60,387 st.), glavni grad pokrajine Viterbo (285,254 st.)
[uredi] Vanjske poveznice
| Talijanske regije |  |
|---|---|
| Abruzzo | Apulija | Basilicata | Emilia-Romagna | Kalabrija | Kampanija | Lacij | Ligurija | Lombardija | Marke | Molise | Pijemont | Toskana | Umbrija | Veneto | |
| Posebni autonomni status imaju: Furlanija-Julijska krajina | Trentino-Južni Tirol | Sardinija | Sicilija | Valle d'Aosta | |
