Kalnik
Izvor: Wikipedija
Kalnik je planina smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, najveći dio je u Varaždinskoj županiji, a manji u Koprivničko-križevačkoj županiji. Sa sjeverozapadne strane nalazi se Novi Marof, sa sjeverne strane Ljubešćica i Varaždinske Toplice, na sjeveroistoku Ludbreg a istočno Koprivnica. S juga su još općine Visoko, Gornja Rijeka i Kalnik. Najviši vrh je Vranilac, na 643 metra, vrh Peca na 624 metra , vrh Pusta Barbara na 460 metara te vrh Škrinja na oko 500 metara. Na južnoj strani ispod vrha Vranilca nalazi se selo Kalnik, sa župnom crkvom Sv. Brcka, a petnaestak kilometara južnije i Križevci. Sama vršna stijena nije pošumljena, dok se zapadno od nje su ruševine Grada Mali Kalnik, na stjenovitom vrhu Pusta Barbara, u najzapadnijem predjelu uz autoput kod mjesta Paka nalazi se Stari grad Paka iz 13. stoljeća djelomićno obnovljen, a u pregibu na stijeni sjeverno od mjesta Kalnik smješten je Stari grad Veliki Kalnik na 500 metara, izgrađen u 13. stoljeću. Poznat po Beli četvrtom i šljivarima iz kalničkih sela, koji su mu za vrijeme opsade noću donosili pod zidine hranu i šljive, koje su omogućile da preživi opsadu, pa ih je on za nagradu darivao plemičkim poveljama (Kalnički Šljivari).
Planina je mjesto koje privlači planinare, penjaće, paraglajdere i druge izletnike. Zapadno od Starog grada Velikog Kalnika nalazi se planinarski dom Kalnik na 480 m, s mogučnošću smještaja i prehrane. Do njega vodi asfaltirana cesta od sela Kalnika. Od planinarskog doma vodi puno planinarskih staza i puteva do raznih planinarskih destinacija. Zasada ne postoji planinarsko turistička karta Kalnika i vodić. Godine 1996. izgrađena je i otvorena u lipnju Poučna staza na Kalniku.
Osam kilometara od Koprivnice u dijelu istočnog Kalnika, na koti Pesek (295 m) nalazi se planinarska kuća "Rudi Jurić". Ona je na trasi Koprivničkog planinarskog puta kontrolna točka broj 1. Od nje vodi označena markirana planinarska staza preko Vrhovca Sokolovačkog, Malog Botinovca, Apatovca, Stupa i Vratna do planinarskog doma na Kalniku (šest do sedam sati hoda). Koprivnički planinarski put proteže se dijelom istočnog Kalnika a dijelom zapadnim predjelima Bilogore.
Kod mjesta i općine Gornja Rijeka nalazi se slikoviti potok i kanjon Šokot s slapovima i kružnom planinarskom stazom. U mjestu se nalazi i dvorac iz 18 stoljeća.
Kod mjesta Čanjevo u općini Visoko nalaze se ruševine starog grada Čanjevo na stijeni iznad mjesta.
Na stijenama starog grada Velikog Kalnika i stjenama sjeverno od planinarskog doma (7 zubi) uređeno je stotinu penjačkih smjerova, a s platoa kraj TV tornja i platoa zapadno od vrha Vranilca poljeću paraglajderi.
Istočno od grada Velikog Kalnika proteže se u dužini oko 4,5 kilometara stjenoviti uglavnom pošumljeni greben zvan Kalnička greda,s vrhovima Vuklec (572 m), Podrevec (547 m) i Škrinja. Vuklec je obrašteni gustim raslinjem stjenoviti vrh u zapadnom dijelu. Oko polovice Kalničke grede nalazi se stjenoviti vrh na večoj stijeni, zvan Podrevec, do njega je uređen markirani pristup od staze za Škrinju. Najniži vrh Škrinja (oko 500 m) u najistočnijem dijelu Kalničke grede, predstavlja oko 80 metara dugački goli stjenoviti ispresjecani greben. od kuda se pružaju prekrasni vidici. Do nje je uređen pristup od seoskog mlina u selu Kalnik i od planinarskog doma na Kalniku. Iza Kalničke Grede je dugački prodor Vratno, koje ćine ostaci nekadašnjeg sela, lovačka kuća Vratno(nekadašnja lugarnica) i Rinkov(stara tvornica vapna). Kroz Vratno ide stara rimska cesta, koja duboko na sjever zasjeca greben planine, od poćetnih 200 metara, pa sve do iznad 350 metara. Sadašnja cesta spaja Vratno s Apatovcem i Slanjem, pa je tu moguće do Ludbrega i Koprivnice. Kod lovačke kuće ljeva cesta omogućuje prilaz izvoru Glogovnice.
Oko tri sata i tridest minuta istočno od grada Velikog Kalnika izvire mineralna voda, kod sela Apatovec - Apatovečko vrelo, koja se danas puni pod nazivom Kapljice iz kalničkih izvora, a na sjeveru su Varaždinske Toplice, što sve govori da se ispod planine nalaze aktivne stijene.
