Epilepsija

Izvor: Wikipedija

Epilepsija (padavica) je teška i veoma rasprostranjena bolest živčanog sustava. Često se pojavljuje u djetinjstvu, te ponekad ostaje kroz cijeli život.Manifestira se periodičnim, prolaznim napadima koji naglo nastaju kratko traju i naglo prestaju.

Epilepsija je karakterizirana opetovanim napadima. Epileptični su napadi, bez obzira na vrstu, uvijek uzrokovani krajnje živim prijenosom podražaja u moždanim živčanim stanicama. Mogu uključivati manju ili veću skupinu ili čak sve moždane živčane stanice, pa se može govoriti o parcijalnim napadima kada je epi pražnjenje ograničeno na pojedine zone mozga, ili o generliziranim napadima koji zahvataju obje moždane hemisfere.

Uzrok epilepsije može se doznati u oko 30% slučajeva. Uzroci mogu biti paranatalni uzroci kao kongenitalne hromosomske aberacije ,porođajna trauma ,infekcije ploda i trudnice ,asfiksija ploda ,moždani tumor, moždani udar, moždano krvarenje, trauma mozga, upala mozga, alkoholizam i dr. Bolest ima nasljedna svojstva: moguće je naslijediti "niži prag podražaja" živčanih stanica mozga - predispoziciju za epilepsiju.

[uredi] Povijest

Padavica je jedna od najstarijih poznatih bolesti. Tako već 2000 godina p.n.e. u Hamurabijevom zakoniku nalazimo spomenutu "svetu bolest" (morbus sacer). No, već je grčki liječnik Hipokrat ukazao na prirodni uzrok bolesti smatrajući da je njen uzrok u mozgu. U slijedećih 2000 godina postojale su različite teorije o razvoju bolesti. U srednjem vijeku epileptični napad pripisivali su utjecaju đavola, opsjednutosti, pa se za njeno liječenje primijenjivao egzorcizam. Predrasude prema tim bolesnicima zadržale su se do današnjih dana, iako je napretkom znanosti već potkraj 19. stoljeća ukazano da je mozak glavno ishodište epileptičnih zbivanja.

Nedovršeni članak Epilepsija koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.