Arhitektura računala
Izvor: Wikipedija
Arhitektura računala je teorija koja podržava izgradnju i organizaciju računala i računalnih cjelina. Kao što arhitekt u građevini postavi principe i ciljeve za jednu građevinu tako i računalni arhitekt stvara računalnu arhitekturu. Arhitekti prilikom gradnje neke građevine takoder usklađuju principe s materijalima i konceptima koje koriste (npr. gradnja u opeci zahtjeva drugačiji pristup nego izgradnja u betonu ili kamenu), tako i računalni arhitekt mora uskladiti svoju "gradnju" s ograničenjima materijala i tehnika koje on/ona koristi.
Sadržaj |
[uredi] Ciljevi sastavljanja računala
Jedan od najčešćih problema s kojim se suočava arhitektura računala jest odnos izmedu cijene gradnje i performanse koje se mogu postići s izabranim dizajnom. Drugi ciljevi u konstrukciji su također važni: veličina stroja, težina, potrošnja električne energije, inter-operabilnost, mogućnost nadogradnje, korištenje određenih periferija, itd.
[uredi] Principi arhitekture računala
[uredi] Arhitektura pojedinih cjelina
- Arhitektura centralne jedinice ili CPU - skup naredbi i izvedba ulazno/izlaznih jedinica
- Memorijska arhitektura
- Arhitektura sabirnice
[uredi] Izvedba osnovnih elemenata
- Analogna računala
- Digitalna računala
- Kvantna računala
- Hibridna računala
[uredi] Tehnike izvedbe
- Elektronička računala
- Električna računala
- Elektro-mehanička računala
- Mehanička računala
- Fluidična računala
[uredi] Arhitektura pojedinih cjelina
- Arhitektura centralne jedinice ili CPU-a - skup naredbi i izvedba ulazno/izlaznih jedinica, principi rada (stack, pipeline, RISC, ASIC, vector)
- Memorijska arhitektura
- Arhitektura sabirnice
[uredi] Arhitektonski smjerovi u izradi računala
- Von Neumannova računalna arhitektura
- Harvardska računalna arhitektura
- Stack ili hrpasta računalna arhitektura
- Paralelna računalna arhitektura
- RISC računalna arhitektura
- CISC računalna arhitektura
- Vektorska računalna arhitektura
[uredi] Arhitektura sabirnice
Sabirnica (eng. bus, množina buses) je podskup unutar računala ili neke druge elektroničke opreme koja kroz jedan dogovoreni standard omogućava usmjeravaje podatka i upravljačkih signala između: integriranih krugova kao na primjer CPU i memorije, ostalih uređaja koje sačinjavaju računalo pod skupova unutar računala, ili izmedu međuspojnica koje dozvoljavaju spajanje računala s vanjskim svijetom.
Način na koji je sabirnica izrađena ili izabrana imat ce utjecaj na način na koje računalo radi (brzina) kao i na mogućnost proširenja i korištenja standardiziranih komponenti koje su dostupne na tržištu.
