Von Neumannova računalna arhitektura
Izvor: Wikipedija
Von Neumannova računalna arhitektura dobila je naziv po matematičaru John von Neumannu koji je bio konzultant prilikom izgradnje računala prve generacije ENIAC. Von Neumann je dokumentirao organizaciju ENIAC-a i zbog tog se razloga sva računala koja imaju sličnu organizaciju ili arhitekturu nazivaju računala sa von Neumannovom arhitekturom. Odlike von Neumanove arhitekture su definirane s četiri svojstva:
- programi i podaci koriste jedno zajedničko glavno spremište (memoriju)
- glavno spremište je sekvencijalno
- glavno spremište je jednodimenzionalno
- značenje ili način primjene podataka nije spremljeno s podacima
Von Neumannova računala također imaju slijedeće podskupove koji su prisutni i u ostalim računalnim arhitekturama:
- Aritmetičko-logička jedinica (ALU) - obavlja aritmetičke i logičke operacije
- Upravljačka jedinica - pretvara naredbe u signale unutar računala
- Glavno spremište (memorija) - pohranjuje programe i podatke
- Ulazno/izlazne jedinice - čine sučelje s ljudima ili ostalim dijelovima računala, npr. sekundarnim spremištima (tvrdi disk, disketa)
