Amarna

Izvor: Wikipedija

Amarna (današnje ime) bila je prijestolnica faraona Ekhnatona koji ju je sagradio na mjestu koje je on smatrao svetim. Svetost nove prijestolnice faraon je protumačio oblikom brda koje podsjeća na hijeroglifski znak za horizont. Svakog jutra sunce bi se pojavljivalo točno unutar hijeroglifskog oblika te je grad bio idealan za kult posvećen bogu sunca. Grad je nazvan Akhetaton što u prijevodu znaći Atonov horizont. Grad se sastojao od brojnih hramova i goleme kraljevske palače. Na vrhuncu prosperiteta grad je imao oko 25.000 stanovnika. Ubrzo nakon Ekhnatonove smrti Amarna je napuštena i razorena.

Grad, sagrađen u samo četiri godine, bio je dom kraljevskoj obitelji, palači birokrata, Atonovim svećenicima, kraljevskoj straži i brojnum umijetnicima. Glavne građevine u gradu bile su veliki Atonov hram i kraljevska palača. U blizini je bilo radničko selo izgrađeno kao dom radnicima koji su tada počeli sa izgradnjom grobnica za elitu na obližnjim liticama. Na vrhuncu prosperiteta grad je imao oko 25.000 stanovnika.

Ubrzo nakon Ekhnatonove smrti Amarna je napuštena i razorena.Kamen iz hramova bio je ukraden i ponovno iskorišten za lokalne građevinske projekte, grobnice su opljačkane a zgrade od blata i opeka postupno su se urušile. Amarna, koja se još uvijek iskapa, pružala nam je niz jedinstvenih arheoloških otkrića. Pisma iz Amarne, kopije diplomatske korespondencije 18.dinastije napisane klinastim pismom, otkrila je lokalna žena u kasnom 19.stoljeću. Godine 1912., uništena radionica kraljevskog kipara Tutmozisa otkrila je bistu kraljice Nefertiti, žene Ekhnatona, koja je danas izložena u Berlinskom muzeju.

Nedovršeni članak Amarna koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.