Sila

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sila je jedan od najelementarnijih pojmova u fizici. To je vektorska veličina (određena je pravcem, smjerom i iznosom) kojom opisujemo međudjelovanje tijela i njegove okoline i kojom objašnjavamo uzroke kretanja. SI jedinica za silu je njutn čija je oznaka N (nazvana tako prema Isaacu Newtonu).

[izmijeni] Osnovna podjela sila

Kontaktne - kako im i samo ime govori, rezultat su fizičkog kontakta dvaju tijela. Informacija o djelovanju neke kontaktne sile se sistemom prenosi mijenjanjem međumolekulskih razmaka u strukturi materijala. Mogu djelovati koncentrirano u nekoj tački, na nekoj liniji ili na površini (kada ih se može predstaviti kao pritisak). Postoji više vrsta kontaktnih sila;
- aktivne - npr. sila kojom reket udara tenisku lopticu
- reaktivne - npr. sila kojom na nas djeluje podloga na kojoj stojimo
- vanjske - sve kontaktne sile koje na neki sustav djeluju izvana
- unutrašnje - sile međudjelovanja elemenata unutar nekog sistema, npr. naprezanje u materijalu

Volumenske (masene) - vezane su uz postojanje polja sila u nekom prostoru. One ne djeluju neposredno na neki dio tijela, a na ostale dijelove posredno, već istovremeno djeluju na sve čestice tijela, tj. prožimaju ga u njegovom cijelom volumenu. U ovu vrstu sila spadaju elektromagnetske, gravitacijska, inercijalne sile. Elektromagnetske i gravitacijske sile su uvijek aktivne sile, dok su inercijalne sile svojevrsna analogija reakcijskih sila s obzirom da su reakcija na promjenu stanja gibanja. Informacija o izvoru koji stvara neko polje sila se prostorom širi brzinom svjetlosti.

NAPOMENA: U biti, sve se sile mogu svesti na volumenske sile, s obzirom da su interakcije subatomskih čestica, atoma i molekula dominantno elektromagnetske prirode. Međutim, "pojednostavljenje" kontaktnom silom je dostatno, često i jedino prihvatljivo kod razmatranja konvencionalnih fizikalnih problema. Također treba napomenuti da je kod međudjelovanja čestica na molekularnoj razini (i niže) zapravo besmisleno govoriti o gravitacijskim i elektromagnetskim silama kao volumenskim silama, s obzirom da se elementarne mase i naboji mogu predstaviti tačkama (nemaju volumena). Takve sile opravdavaju naziv "volumenska" tek na makrorazini.