Post Ramazana
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
Predloženo je da se ovaj članak spoji s člankom Ramazan.
|
 |
|
 |
|
| Vjerovanje | |
| Jedinstvo Allaha Meleci Kur'an Božiji poslanici Ahiret Sudbina |
|
| Praksa | |
| Šehadet Namaz Post Zekat Hadždž |
|
| Važnije ličnosti | |
| Muhammed Božiji poslanici Pravedne halife Ashabi |
Sadržaj |
[izmijeni] Ramazan i kako upotpuniti njegov post
Kod nas se dosta govorilo i pisalo o ramazanu i teško je reći nešto novo o ovoj temi. Upravo zato cilj ovog teksta nije reći nešto novo o postu u mjesecu ramazanu. Cilj je jednostavno izronio iz riječi Uzvišenog: "I nastavi podsjećati, podsjećanje će, doista, vjernicima koristiti." (Ez-Zarijat: 55). Osim podsjećanja na instituciju posta spomenut ćemo još neke obrede kojima se treba upotpuniti ovaj mjesec u jednu smisaonu cjelinu. Prvi korak u našem podsjećanju trebao bi se vratiti do druge godine po Hidžri kada je sljedbenicima Posljednjeg Allahovog poslanika propisan post. Bila je to samo obnova ovog izraza pobožnosti koji je bio propisan i prijašnjim poslanicima i njihovim narodima. Rekao je Uzvišeni: "O vjernici, propisuje vam se post, kao što je bio propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni." (prijevod značenja Kur`ana, El-Bekare: 183) Poslanik, savs., je pohvalio post Davuda, as., koji je postio svaki drugi dan. I ne samo da semitske vjere poznaju instituciju posta već skoro da nema religioznog sistema koji ne sadrži post- što potvrđuje kur`ansku postavku o ranijoj propisanosti posta i jedinstvo izvora svih većih svjetskih religija.
Mjesec ramazan Uzvišeni je odlikovao nad drugim mjesecima mnogim posebnostima: -U njemu meleki traže oprosta za vjernike sve dok se ne omrse. - U mjesecu Ramazanu šejtani bivaju okovani. - U njemu se otvaraju sva vrata Dženneta i zatvaraju sva vrata Džhennema. - U njemu je noć " Kadra" ( Lejletu-l- Kadr) koja je bolja od hiljadu mjeseci. - Allah dž.š. u svakoj noći Ramazana oslobodi određen broj svojih robova od vatre. - Svakog dana Ramazana Allah dž.š. ukrašava Džennet i govori: "Moji će robovi naići na nedaće i iskušenja pa će se zbog tebe (zbog Dženneta) strpiti". Što se tiče posta ili "savma" kod muslimana on podrazumijeva uzdržavanje od svega što ga kvari (jelo, piće, pušenje, spolno općenje i sl.) u vremenu od pojave zore do izlaska sunca. To je stroga obaveza svakog punoljetno i zdravog muslimana i muslimanke. Post mjeseca ramazana je ustanovljen Kur`anom, sunneto i koncenzusos muslimana (ar. Idžm`a) Post se sastoji od dva osnovna temelja (ar. Rukna). To su: 1) Uzdržavanje od onoga što kvari post od pojave zore pa do zalaska sunca. Dokaz za to su riječi Uzvišenog: "I jedite i pijte dok ne budete razlikovali bijelu nit od crne, zatim upotpunite post do noći." (prijevod značenja Kur`ana, El-Bekare: 187) 2) Odluka (ar. Nijjet) Ibn Omer od Hafse, neka je Allah njima zadovoljan, prenosi da je Allahov poslanik, savs., rekao: "Ko ne zanijjeti ovaj post prije sabaha, nema posta" (En-Nesai, Et-Tirmizi, Ibn Madže i drugi) Međutim, ramazan se ne svodi samo na post. Ramazan bi među muslimanima trebao pojačavati smisao suosjećanja s drugima. Posebno bi do izražaja trebala doći briga o jetimima, ubogim, siromašnim i svim socijalno ugroženim članovima zajednice. Post nije samo ustezanje od jela i pića već i nastojanje da se strasti, koliko je to moguće, oplemene. Postom, čovjek kroz post razvija sposobnost da kontroliše sebe i svoje postupke. I ne bi vjernici trebali imati poseban odnos samo prema postu već bi trebali da ramazan iskoriste i za druge oblike ibadeta kojima se upotpunjuje doživljaj posta. Mi ćemo spomenuti samo neke od sadržaja kojima se treba upotpuniti ramazanski post.
[izmijeni] Teravija i noćni namaz
Noćni namaz je sunnet koji se može obavljati tokom čitave godine i Uzvišeni njegovo obavljanje spominje u kontekstu osobina istinskih vjernika: "Bogobojazni će, doista, u baščama i izvorima biti, uzimat će ono što im je Gospodar njihov dao, oni bjaše prije toga dobročinitelji, malo su noću spavali i u rane zore su oprost tražili." (prijevod značenja Kur`ana, Ez-Zarijat, 14. i 15. ajet.) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "U Džennetu postoje sobe čija se vanjština vidi iznutra, a unutrašnjost s polja. Allah ih je pripremio za one koji hrane gladne, smireno govore, često poste i noću klanjaju dok ljudi spavaju." (Sahihul-Džami). A u ramazanu je to još pritvrđenije. Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, volio noći ramazana provoditi u namazu pa je govorio: "Ko u ramazanu bude obavljao noćni namaz vjerujući i nadajući se nagradi biće mu oprošteni grijesi koje je počinio." (Muttefekun alejhi). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije imao određeno koliko bi učio u namazu, nekada bi učio kraće a nekada duže. Ponekad bi na jednom rekatu učio koliko sura el-Muzzemil, a ponekad koliko pedeset prosječnih ajeta. Govorio je, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko bude u jednoj noći klanjao sa stotinu ajet neće biti upisan među nemarne." (Ahmed). Jedne noći je klanjao sa sedam dugih sura (od El-Bekareh do al-Enfal, 185 stranica mushafa). (Hakim) Prema tome, ukoliko čovjek klanja sam ili s nekim ko se s njime slaže, neka oduži koliko može. Ukoliko bi klanjao kao imam tada treba da oduži onoliko koliko neće biti teško vjernicima iza njega, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Kada neko od vas klanja kao imam ljudima neka skrati namaz, među njima je dijete i starac, među njima je slabašan, bolestan ili neko ko žuri. Kada bude sam klanjao neka oduži koliko hoće." (Muttefekun alejhi). Još samo jednom trebamo podsjetiti da je teravija namaz dobrovoljni namaz i da nije uslov ispravnosti namaza, kao što se može čuti.
[izmijeni] Učenje Kur`ana
Ramazan je mjesec Kur`ana, kao su ga mnogi nazvali. Džibril je dolazio Poslaniku, savs., u ramazanu kako bi ga preslušao ono što je objavljeno od Kur`ana. Kako bi se naš kontakt s Kur`anom produbio u ovom mjesecu u našim džamijama se organizuju mukabele na kojima se on izučava- što, svakako, trebamo iskoristi. Posebna bitnost se treba posvetiti značenju Kur`ana. Kur'ana i izučavanje njegovih značenja je bila stalna inspiracija prvih generacija muslimana. Bejheki bilježi hadis od Ebu Hurejre koji kaže: "Kada su objavljeni ajeti: "Pa zar se ovom govoru iščuđavate i smijete se, a ne plačete". (prijevod značenja Kur`ana, En-Nedžm: 59- 60) zaplakali su stanovnici sofe (siromašni muslimani koji su živjeli u Poslanikovoj, savs., džamiji) tako da su im suze potekle niz obraze. Kada to ču Allahov poslanik, savs., zaplaka i on sa njima pa i mi zaplakasmo sa njim. Poslanik a.s. reče:" Vatra neće pržiti onoga ko je plakao iz straha prema Allahu dž.š.".
[izmijeni] Spremanje hrane postačima
Poslanik a.s. ka`e:" Ko nahrani postača imat će nagradu kao i onaj što je postio s tim da postaču neće biti umanjena nagrada". (Ahmed, Nesai a Albani kaže da je vjerodostojan) Običaj organizovanja iftara, ne samo za siromašne već i za prijatelje, rodbinu i komšije, ima posebnu socijalnu dimenziju jer se na taj način jačaju bratske veze među muslimanima.
[izmijeni] Udjeljivanje milostinje
Ramazan, kao što smo to već spomenuli, nije samo mjesec posta, već i mjesec materijalne žrtve i materijalnog potpomaganja zajednice i društva. U jednom hadisu se kaže: "Poslanik a.s. je bio najdarežljiviji čovjek a bio je najdarežljiviji u ramazanu, tada je bio poput blagog povjetarca". ( Muttefekun alejhi) Obićaj je muslimana da zekat izdvajaju upravo u ovom mjesecu. Poslanik a.s. je rekao: "Najvrednija je sadaka koja se udjeli u ramazanu". (Tirmizi) Pored zekata, sadake, organizovanja iftara u ramazanu se udjeljuje i zekat koji se daje pri kraju mjeseca posta (ar. zekatu-l-fitr, sadakatu-l-fitr ili vitri).
Zekatu-l-fitrje propisan je s ciljem da se pomognu siromašni kako ne bi bili primorani da traže milostinju na dan Bajrama. Kaže Ibn 'Abbas, radijallahu anhuma: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je propisao zekatu-l-fitr kako bi se postači očistili od pogrdnog i nepristojnog govora, i da bi se nahranila sirotinja." (hadis bilježe Ebu Davud i Ibn Madže) Zekatu-l-fitra je obavezna dužnost za svakog muslimana i muslimanku, starog i mladog, shodno hadisu kojeg prenosi Omer, radijallahu anhu, u kojem se kaže: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je propisao zekatu-l-fitr u ramazanu u vidu jednog sa'ja (mjera od četiri pregršta) hurmi ili pšenice za svakog muslimana i muslimanku, slobodnog i roba, starog i mladog, i naredio je da se dadne prije odlaska na (Bajram) namaz." (hadis je muttefekun alejhi) Također, poželjno je dati zekatu-l-fitr za još nerođeno dijete.
Musliman je obavezan dati zekatu-l-fitr za sebe kao i za one koji su pod njegovim skrbništvom, kao što su žena, djeca, ili rođak. Nije obavezan izdvajati osim od viška svojih potreba, i potreba onih koji su pod njegovim skrbništvom. Obavezna količina zekatu-l-fitra iznosi jedan sa'a najzastupljenije namirnice u dotičnoj zemlji, poput pšenice, ječma, hurmi, suhog grožđa, ri`e, kukuruza i sl., a jedan sa'a iznosi pribli`no 2,176 kg. Po mišljenju većine učenjaka dozvoljeno davati zekatu-l-fitr u novcu u visini vrijednosti jednodnevne ishrane za jednu osobu. Rijaset IZ svake godine proraćuna prosiječnu vrijednost sadakutu-l-fitra. Dozvoljeno je izdvojiti zekatu-l-fitr na dan ili dva dana prije Bajrama, međutim bolje je da se daje od poslije sabaha na dan Bajrama, a prije nego se klanja Bajram-namaz, zato što je to bila praksa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Također, nije dozvoljeno da se kasni nakon Bajram-namaza, jer se u tom slučaju smatra običnom sadakom a čovjek biva griješšan zbog kašnjenja. Zekatu-l-fitr se daje siromasima i onima kojima je potrebna pomoć.
