Joseph Pulitzer

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Joseph Pulitzer
Istaknuti američki novinar
rođen:	10. april, 1847. Makó, Mađarska
preminuo:	29. oktobar, 1911. Charleston, SAD

Joseph Pulitzer (Makó, Mađarska, 10. april 1847. - Charleston, SAD, 29. oktobar 1911.), američki novinar i publicist

Istaknuto je ime američkoga novinarstva. U Ameriku se iselio kao vrlo mlad, te sudjelovao u američkom građanskom ratu. Postaje vlasnikom mnogih novinskih izdavačkih kuća, a biran je i u kongres SAD-a. Ustanovio je nagradu za novinarstvo koja nosi njegovo ime: Pulitzerova nagrada, a u Sjedinjenim Državama se i danas dodjeljuje svake godine za najbolje ostvarenje u novinarstvu, književnosti i karikaturi.

Pulitzer je priželjkivao vojnu karijeru ali ga austrijska vojska odbila primiti u svoje redove zbog slabog zdravlja i lošeg vida. Godine 1864. emigrirao je u SAD kako bi učestvovao u Američkom građanskom ratu. Po završetku rata nastanjuje se u St. Louisu, Missouri, gdje 1868. godine počinje raditi za Westliche Post, dnevne novine na njemačkom jeziku. Pridružuje se Republikanskoj stranci i 1869. godine postaje članom skupštine države Missuri. 1872. Pulitzer kupuje Westliche Post za 3.000 dolara. Godine 1878. kupuje i St. Louis Dispatch za 2.700 dolara, spajajući ova dva dnevnika u St. Louis Post-Dispatch, koji do današnjih dana ostaje najvažnijim dnevnim listom St. Missourija.

Godine 1883. Pulitzer, tada već bogat čovjek, kupuje New York World, novine koje su poslovale s 40.000 dolara gubitka godišnje. Skandali, ljudske priče, senzacije postaju fokus Pulitzerovog interesovanja. Godine 1885. na samo nekoliko mjeseci član je Donjeg doma američkog parlamenta. Odustaje od članstva, smatrajući da politika nije za njega. Godine 1887. u svoje novinarske redove regrutira Nellie Blya, čuvenog novinara istraživačkog novinarstva. Godine 1895. World predstavlja iznimno popularnog Yellow Kida, autora Richarda F. Outcaulta. Yellow Kid bio je prvi strip tiskan u boji. Pod vodstvom Pulitzera tiraža je s 15.000 primjeraka porasla na 600.000 što ga je učinilo najvećom tiskovinom u zemlji.

Urednik rivalskog New York Suna 1890. u novinama je prozvao Pulitzera nazivajući ga "Židovom koji je izdao svoju vjeru" (Pulitzerov otac je bio Židov, majka katolikinja, a žena Kate Davis pripadnica episkopalne crkve). 1895. William Randolph Hearst kupuje New York Journal, čime započinje neprestano rivalstvo. Upravo utrka s Hearstom, naročito tijekom izvještavanja prije i tijekom Španjolsko-američkog rata, povezuju Pulitzerovo ime s žutim novinarstvom.

1892. Pulitzer je Seth Lowu, ravnatelju sveučilišta Columbia ponudio novac za otvaranje prve škole novinarstva u svijetu. Sveučilište je prvotno novac odbilo, očito neimpresionirano Pulitzerovim bezskrupuloznim karakterom. 1902. Nicholas Murray Butler, novi ravnatelj sveučilišta imao je više sluha kako za školu tako i za nagrade, ali ispunjenje Pulitzerova sna neće zaživjeti za Pulitzerova života. Pulitzer je oporučno sveučilištu ostavio 2 milijuna dolara čija je realizacija ostvarena 1912. godine, kada je sveučilište Missuri već imalo svoju prvu školu novinarstva. Ali škola novinarstva Columbia sveučilišta postala je jedna od najprestižnijih u svijetu.

Joseph Pulitzer je umro na svojoj jahti u luci Charleston. Pokopan je na groblju Woodlawn u Bronxu, New York. Godine 1917. prema Pulitzerovoj želji prvi put je dodijeljena Pulitzerova nagrada.