Galilejsko more

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Galilejsko more naziva se još Tiberijadsko jezero, Genezaretsko jezero ili jezero Kineret i najveće je slatkovodno jezero na teritoriji Izraela.

Naziv Galilejsko dobilo je po pokrajini Galileji u kojoj se nalazi. Genezaret je njegovo starije ime prema gradu koji je postojao uz njegovu obalu, a Tiberijadsko se nazivalo od 1. st. po gradu Tiberijadi. Kineret je njegovo današnje službeno ime.

Dugo je 21, a široko oko 13 kilometara. Površina mu je 166 km². Duboko je 48 metara. Nalazi se 213 metara ispod nivoa mora, što ga čini drugim najnižim na svijetu (na prvom je mjestu Mrtvo more). U njega se na sjeveru ulijeva i na jugu iz njega izvire rijeka Jordan koja se kasnije ulijeva u Mrtvo more.

Spominje se u djelima historičara Josipa Flavija, ako i u Evanđeljima jer je Isus uz njega djelovao: tu je hodao po vodi, pozvao 5 apostola (Petra, Andriju, Ivana, Jakova i Mateja), nahranio pet hiljada ljudi, a na brdu povrh njega održao je Govor na gori.

1948. sjeveroistočnu obalu zauzela je Sirija.

1967. Izrael ga je cijelog zauzeo, kao i Golansku visoravan uz istočnu obalu jezera. Sirija i do danas zahtijeva sjeveroistočnu obalu jezera. Na obalama je smješteno više kibuca koji se bave turizmom i poljoprivredom (npr. uzgoj banana). Po njemu dnevno plovi 230 brodova, a turizam je jako razvijen.