Elektron
From Wikipedia
Elektron (također nazvan negatron) je subatomska čestica (satavni dio atoma). Predstavlja se notacijom e−. U atomu su pored elektrona nalaze protoni i neutroni. Elektron je negativno naelektrisan elementarnim nabojem koji iznosi -1.6 × 10;-19 kulona, sa masom oko 9,10 × 10-31 kg (0.51 MeV/c2), koja je 1/1800 dio mase protona.
Elektron spada u klasu subatomskih čestica nazvanih leptoni za koje vjerujemo da su fundamentalne čestice (tj. da nemaju manje sastavne dijelove). Elektron ima spin 1/2, sto znači da je fermion, tj. podliježe Fermi-Dirakovoj statistici. U kvantnoj mehanici elektron se opisuje Dirakovom jednačinom. U Standardnom modelu je u formi dubleta u SU(2) zajedno sa elektronskim neutrinom sa kojim međudjeluje kroz slabu interakciju. Eelektron ima dva masivnija partnera istog naelektrisanja, različitih masa: mion i tau.
Vjerovatan broj elektrona u svemiru je onaj sa 130 nula u nizu. Neki teoretičari smatraju da je elektron vrlo sličan maloj crnoj rupi.
Sadržaj/Садржај |
[edit] Historija
G. Johnstone Stoney je odredio elektron jedinicom naboja u elektrohemiji, ali Thompson je prvi shvatio da se radi o elementarnoj čestici.
Elektron je otkrio J. J. Thomson, 1897. u Cavendish Laboratory pri Cambridge univerzitetu, kratko studirajući "katodne zrake". Pod uticajem radova Maxwell-a, i otkrcia X-zraka, on je zaključio da katodni zraci sadrže negativno naelektrisane čestice koje on naziva "korpuskule".
[edit] Elektricitet
Usmjereno kretanje elektrona koji su oslobođeni uticaja atomskog jezgra nazivamo električnom strujom. Električni naboj direktno mjerimo elektrometrom. Električnu struju mjerimo galvanometrom.
Neutralan atom ima jednaku količinu pozitivnog i negativnog naboja tj. broj protona u jezgru je jednak broju elektrona u omotaču. Za tijelo sa viškom elektrona kažemo da je "negativno naelektrisano", dok za tijelo sa manjkom elektrona kažemo da je "pozitivno naelektrisano".
[edit] Relevantni članci
- Standardni model
- Fotoelektrični efekat
- Svjetlost
- Lista čestica