Vokalizacija

Izvor: Wikipedija

Glasovne promjene
Nepostojano a
Nepostojano e
Navezak
Vokalizacija
Palatalizacija
Sibilarizacija
Jotacija
Jednačenje po zvučnosti
Jednačenje po mjestu tvorbe
Prijeglas
Prijevoj
Refleksi jata
Ispadanje suglasnika

Vokalizacija ili promjena l u o (lat. vocus = glas) glasovna je promjena koja se vrši na kraju sloga i na kraju riječi.

[uredi] Primjeri vokalizacije

Vokalizacija se provodi u sljedećim primjerima:

• u glagolskom pridjevu radnom

čitala - čital - čitao

• u nominativu i akuzativu jednine imenica muškog i ženskog roda

anđeo - anđela, kotao - kotla, posao - posla

• u pridjevu muškog roda

mio - mila, nagao - nagla, topao - topla

• u genitivu imenica koje završavaju na -lac

mislilac - mislioca, nosilac - nosioca

• ispred sufiksa -ba

seliti - selba - seoba

[uredi] Odstupanja od vokalizacije

Vokalizacija se ne provodi u sljedećim primjerima:

• kod umanjenica sa sufiksom -ce

djelo - djelce, ogledalo - ogledalce

• kod imenica i pridjeva u kojima je l na kraju dugoga sloga:

bolnica, stalno, stolnjak, znalci, alka, gol, stol, vol, sol, Milka, Jelka

• u nekim imenicama u kojima je l na kraju kratkoga sloga:

molba, žalba

[uredi] Dvostrukosti kod vokalizacije

Postoje dublete u sljedećim primjerima:

• kod nekih imenica sa sufiksom -ce

čelo - čelce i čeoce, selo - selce i seoce

• kod nekih imenica nastalih od izvedenica glagola dijeliti (prefiksalnih izvedenica)

dijel - dio, odjel - odio, predjel - predio, razdjel - razdio

• kod nekih pridjeva na -ski

anđelski - anđeoski, selski - seoski