Versajski poredak
Izvor: Wikipedija
Poslije više od 4 godine krvavog rata, jesen 1918. donijela je slom Centralnih sila. Najprije je nakon proboja solunskog bojišta kapitulirala Bugarska, a mjesec dana poslije Turska. Austro-Ugarska je 3. studenog 1918. potpisala kapitulaciju, a Njemačka 11. studenog 1918. bezuvjetnu kapitulaciju.
Pred silama Antante stajali su po završetku rata veliki gospodarski, politički i društveni problemi koji su požurivali zaključivanje mirovnih ugovora s poraženim silama.
Trebalo je što prije odrediti granice novih država koje su stvorene na ruševinama Austro-Ugarskog i Ruskog carstva. Trebalo je i razoružati neprijatelja i onemogućiti mu eventualno nastavljanje otpora. Vrlo je važno bilo obnoviti gospodarstvo i ublažavanje krajnje zaoštrenih socijalnih suprotnosti, kako bi se utišala ogromna nezadovoljstva narodnih masa i radnih slojeva. Najvažniji problem koji se predstavio pred sile Antante bio je zauzimanje stavova prema revoluciji u Rusiji i revolucionarnim strujama u drugim zemljama.
To su bili najvažniji problemi koji su se odmah po završetku rata pojavili i koji su požurili sile pobjednice za sazivanje mirovne konferencije.
Kao opća načela uređenja poslijeratne tijekom Versajske konferencije formalno su prihvaćena načela koja je sadržavala deklaracija predsjednika SAD-a Woodrowa Wilsona, poznata kao “četrnaest točaka”. No, ta načela nisu do kraja ostvarena. Pokazalo se da se načelo samoodređenja naroda poštuje jedino ako su narodi sami oružano izborili nezavisnost, a interesi velesila važniji su od interesa manjih naroda.
Glavnu riječ na toj konferenciji imali su državnici pobjedničkih sila Antante: Thomas Woodrow Willson, David Loyd George, Georges Clemenceau i Vittorio Orlando.
Toj “velikoj četvorici” pridružio se i predsjednik japanske vlade, N. Makino, kada se raspravljalo o Dalekom istoku. Na konferenciji je bilo zastupano 27 država iz Antantine koalicije, a poražene zemlje nisu sudjelovale na konferenciji. Samo su delegacije poraženih zemalja bile nazočne u vrijeme pojedinačnih potpisivanja mirovnih ugovora s tim zemljama.
Versajski mir je završen potpisivanjem Njemačke 28. lipnja 1919.godine.
