Semiramidini viseći vrtovi
Izvor: Wikipedija
Viseći vrtovi Babilona smatrano je za jedno od sedam svjetskih čuda, i navodno ih je dao sagraditi Nabukodonosor II. za svoju ženu Semiramidu oko 600. prije Krista. Ove vrtove su opširno opisali starogrčki povijesničari Strabo i Diodorus Siculus. Od arheoloških dokaza o postojanju vrta, postoje manji dokazi na mjestu gdje se nalazio Babilon, no nedovoljno da bi se potpuno potvrdio tako velik i opsežan vrt. Vrtovi su ležali na četverokatnoj kuli. Po Strabonu svaka je strana bila 4 pletara duga. Unutar svakoga kata bili su čvrsti svodovi od crijepa koji su se oslanjali na snažne visoke stupove. Platforme terasa bile su izrađene od masivnih kamenih ploča različitih oblika, a odozgo prekriveni jednim slojem trske, a potom zalivene asfaltom. Na to je bio nasut debeli sloj plodne zemlje dovoljan da u njemu rastu čak i male šume. Katovi vrtova bili su spojeni stepenicama i pokriveni pločicama ružičaste i bijele boje. Stupovi su dosezali visinu i do 25m te je bilo dovoljno svjetlosti za raslinje. Na polijevanju ovih vrtova radilo je stotinjak robova po čitav dan vukući vodu iz Eufrata pomoću sustava poluga i pumpi.
| Sedam svjetskih čuda |
| Keopsova piramida u Gizi | Viseći vrtovi Babilona | Zeusov kip u Olimpiji | Artemidin hram u Efezu | Mauzolej u Halikarnasu | Kolos s otoka Roda | Aleksandrijski svjetionik |
Nedovršeni članak Semiramidini viseći vrtovi koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
