Plamenci
Izvor: Wikipedija
| Plamenci | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Karipski plamenac (Phoenicopterus ruber)
|
||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
| Phoenicopterus roseus Phoenicopterus minor Phoenicopterus jamesi Phoenicopterus andinus Phoenicopterus chilensis Phoenicopterus ruber |
Plamenci (Phoenicopteridae) su porodica ptica koja čini samostalni red Phoenicopteriformes.
Porodica ima samo jedan rod Phoenicopterus s pet vrsta. U novije vrijeme biolozi smatraju, da su europska vrsta, ružičasti plamenac, i karipski plamenac dvije podvrste iste vrste jer je podmladak iz njihovog međusobnog križanja plodan.
Sadržaj |
[uredi] Izgled
Plamenci imaju tanke, duge noge, dugačak i vrlo savitljiv vrat i ružičasto perje. Specifično obilježje im je kljun je neobišno savijen. Uz njegovu pomoć - kljunom zaronjenim s gornjom stranom prema dole - iz vode ili mulja filtriraju hranu. Ružičasta boja perja ovisi o tome, da li s hranom dobijaju karotinoide. Mlade životinje, kao i one u zatočeništvu, koje s hranom uzimaju premalo karotinoida imaju bijelo perje.
[uredi] Rasprostranjenost
Plamenci žive u Africi, Jugozapadnoj i Srednjoj Aziji, Južnoj Europi, Južnoj i Srednjoj Americi. Na jugu Španjolske i Francuske se gnijezde ružičasti plamenci (Phoenicopterus roseus), najveća i najraširenija vrsta. Ova vrsta je velika oko 130 cm i nastanjuje Afriku, Aziju i Južnu Europu.
Kod Vredena, mjesta na Njemačko-Nizozemskoj granici, živi mala, ne jako stabilna kolonija sastavljena od raznih vrsta plamenaca. To je najsjevernija kolonija plamenaca na svijetu.
[uredi] Životni prostor
Plamenci žive u velikim skupinama u plićacima ili lagunama s boćatom vodom. Dobro podnose vrlo ekstremne uvjete okoliša u kojem može preživjeti vrlo malo drugih životinjskih vrsta. Tako ih se može naći na vrlo slanim kao i alkalnim jezerima. Osim toga, dobro podnose i velike temperaturne razlike.
Grupe koje se okupljaju na određenim mjestima koja nastanjuju mogu brojati i do milion jedinki. Krivolov kao i pljačka njihovih jaja doveli su do smanjenja brojnosti populacija svih vrsta na cijelom svijetu.
[uredi] Ishrana
Hrana im se sastoji od sićušnih račića, latvi insekata i algi. To znači, da su porodica čija je prehrana usko specijalizirana. Tome je prilagođen i njihov kljun, neobično savijen prema dole, što im omogućuje lakše uzimanje hrane.
[uredi] Podizanje mladunaca
Svi plamenci se gnijezde u velikim kolonijama. Od blata grade oko 40 cm visoko uzvišenje s udubinom na vrhu. U nju polažu jedno, vrlo rijetko dva jaja. Mladunce hrane voljkinim "mlijekom", slično kao i golupčarke. No njihovo "mlijeko" sadrži više masnoća a manje bjelančevina od golupčarkinog. Luče ga žlijezde duž cijelog probavnog trakta, a ne samo voljka. Mladunce roditelji hrane tim mlijekom oko 2 mjeseca dok im se kljun ne razvije dovoljno, da sami mogu filtrirati hranu iz vode.
Kad prestanu hraniti mladunce, roditelji ih napuštaju, a oni se okupljaju u ogromne skupine (koje se nazivaju "škole") i dalje sami odrastaju dok ne mogu letjeti.
[uredi] Zašto plamenci često stoje na jednoj nozi
Na taj način plamenci, rode i druge dugonoge ptice smanjuju gubitak topline kad puše vjetar. Kod ptica je gubitak temperature preko nogu na kojima nemaju perje i kljuna relativno velik, pa ih zato sklanjaju u perje koje je dobar izolator.
Ono što se ljudima može činiti kao neudoban položaj, za pticu ne predstavlja nikakav napor. Jedan poseban mehanizam sprečava klecanje noge na kojoj ptica stoji, pa za stajanje uopće ne koristi mišiće. Sličan mehanizam sprečava i pticu da padne s grane kad spava.
[uredi] Sistematika
- Plamenci (Phoenicopterus)
-
- Ružičasti plamenac (P. roseus)
- Karipski plamenac (P. ruber)
- Patuljasti plamenac (P. minor)
- Čileanski plamenac (P. chilensis)
- Žutonogi plamenac (P. adinus)
- Kratkokljuni plamenac (P. jamesii)
