Nacionalni park Đerdap

Izvor: Wikipedija

U sjeveroistočnom dijelu Srbije, na samoj granici sa Rumunjskom, nalazi se Nacionalni park Đerdap. Park se pruža na površini od 63.680 hektara (636.8 km²). Osnovni prirodni fenomen ovog područja je grandiozna Đerdapska klisura kroz koju protiče rijeka Dunav. Đerdapska klisura je najduža i najveća klisura u Europi.

Posebne cjeline predstavljaju 4 klisure i tri kotline koje ih razdvajaju. To su Golubačka klisura, Gospođin vir, Kazanska i Sipska klisura. Specifičan povijesni razvoj, vrlo povoljna đerdapska klima, složena mreža klisura, kanjona i dubokih uvala, ovaj prostor izdvajaju kao jedinstven europski rezervat tercijarne flore, vegetacije i faune.

Flora Đerdapa se ne odlikuje samo raznovrsnošću i bogatstvom, nego i izrazitim reliktnim karakterom. Na prostoru parka opstaje preko 1100 biljnih vrsta. Raznolikost staništa i zajednica se odrazila i na faunu koja poput flore, nosi obilježje reliktnosti. Na ovom prostoru se mogu sresti medvjed, ris, vuk, čagalj, štekavac, sova ušara, crna roda kao i mnoštvo drugih vrsta.

Vrlo povoljni uvjeti za život bili su razlog stalnog prisustva čovjeka o čemu svedoče mnogi arheološki nalazi i kulturno-povijesni spomenici, kao što su naselje Lepenski vir, arheološki lokaliteti poput Dijane, Golubački grad, ostaci Trajanovog mosta, Trajanove table, rimskog limesa, raznovrsni kasteli, do očuvanih primjera narodne slavenske arhitekture.