Ktesifon
Izvor: Wikipedija
Ktesifon (ime je grčko), je bio glavni grad Perzijskog Carstva Sasanida.
Ktesifon se nalazi oko 35 kilometara jugoistočno od Bagdada na lijevoj obali rijeke Tigris na nekadašnjem važnom trgovačkom putu. Grad su podigli Parti kao konkurenciju gradu Seleukiji koji se nalazio nasuprot njega na desnoj obali Tigrisa. Rimski povjesničar Amijan Marcelin (23, 6, 23) kaže da je grad osnovan u doba kralja Vardanesa (38. do oko 45. poslije Krista). No već povjesničar Tacit (Anali, 6, 44) spominje grad kao rezidenciju Tiridata III. (partskog uzurpatora koji je 36. poslije Krista privremeno zaposjeo Mezopotamiju).
Grad (ili bolje rečeno gradovi jer su Seleukija i Ktesifon srasli) se razvio u doba Sasanida kojima je on bio glavni grad (ljeti kad je klima u Ktesifonu-Seleukiji bila neugodna selili su u druge gradove, ali on im je bio glavna rezidencija). Grad se s vremenom znatno povećao te je vjerojatno na kraju imao i oko 500 000 stanovnika. Rimljani i kasnije Bizantinci su ga više puta osvojili (zadnji put 591.), ali ga nikada nisu mogli zadržati u svojoj vlasti.
Grad su 637. osvojili Arapi i dijelom ga uništili, ali je u doba Omejida pored grada Kufe bio središte šiita. Osnutkom Bagdada godine 762. Seleukija-Ktesifon je prepušten propadanju.
[uredi] Arheološka iskopavanja
Iskapanja je na tom području vodilo Sveučilište Michigan 1927. - 1932. i 1936. - 1937. Pronađeno je više bogato opremljenih stambenih jedinica. Nađena su i četiri sloja iz razdoblja od oko 300. prije Krista do 200. poslije Krista. Iskopavanja je 1964. - 1989. dalje nastavilo Sveučilište iz Torina. Pronađena je građevina iz doba Seleukida koja je očito služila kao arhiv. Uništili su ga Parti oko 150. poslije Krista. Također je nađeno oko 30 000 grčkih pečata. Ta su iskopavanja također pokazala da su kroz grad prolazila dva kanala, jedan u smjeru istok-zapad, a drugi u smjeru sjever-jug.
Pronađeni su i ostaci jedne kršćanske crkve i kuća iz ranoislamskog razdoblja.
Jedini ostatak grada koji danas postoji je ruševina palače Taq-e Kisra koju je vjerojatno dao sagraditi Hozroje I. Anuširvan.
