Julijanska godina (astronomija)

Izvor: Wikipedija

Julijanska godina je mjerna jedinica za vrijeme, a koristi se u astronomiji. Julijanska godina odgovara periodu od točno 365.25 dana ili 31,557,600 sekundi. Ime proizlazi od činjenice da ovaj period odgovara prosječnom trajanju godine u julijanskom kalendaru.

U praksi, ovaj je period odabran kao praktičan i intuitivan način za izražavanje dugih vremenskih perioda, iako u prirodi ne postoji "godina" koja traje točno 365.25 dana.

Julijanske su godine praktične za rad sa efemeridama gdje je nepraktično navoditi dane. Na primjer, orbitalni period Plutona je 90,590 dana, no kako ljudi nisu navikli obračunavati duže vremenske periode u danima, mnogo je bolje izraziti ovaj period u julijanskim godinama, dakle kao "248 julijanskih godina". Intuitivno je jasno da je "julijanska godina" period vremena koji je vrlo blizak stvarnom trajanju godine, a i period izražen u julijanskim godinama lako se preračuna u dane.

Bitno je napomenuti da julijanske godine nisu direktno vezane za pojam julijanski dan, koji se također koristi u astronomiji. Julijanski dan, za razliku od julijanske godine nije mjerna jedinica za vrijeme već redni broj dana od izabrane startne točke.

[uredi] Specificiranje i imenovanje epoha

Julijanske godine su odnova za standard imenovanja epoha u astronomiji. Epoha specificira određeni trenutak u vremenu. Julijanska epoha J2000.0 je sinkronizirana sa zemaljskim vremenom (TT) od 1. siječnja 2000. u gregorijanskom (ne julijanskom!) kalendaru, pa se sve buduče epohe mogu izračunati i imenovati prema njoj. Primjer, epoha J2100.0 je trenutak točno 36525 dana (100 julijanskih godina) iza epohe J2000.0.

U astronomiji se položaji zvijezda (rektascenzija i deklinacija) polako mijenjaju usljed precesije, pa je pri specificiranju koordinata nužno navesti i epohu.

[uredi] Izvori

Explanatory supplement to the Astronomical Amanac. P. Kenneth Seidelmann, editor. Mill Valley, Cal.: University Science Books, 1992. Pages 8, 696, 698-9, 704, 716, 730.