Družba "Braća hrvatskoga zmaja"
Izvor: Wikipedija
Družbu su u Zagrebu utemeljili 16. studenoga 1905. Emilij Laszowski i Velimir Deželić Stariji sa željom da ova izrazito hrvatska i domoljubna udruga bude potpuno slobodna od svake političke stranke. Osebujno ime odabrano je po uzoru na Ordo equestris draconis (Red zmajskih vitezova) hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda, utemeljen 1408. u kojem su prvotno pretežno bili Hrvati.
Pravila Družbe potvrđena su 1906. , ali su se više puta mijenjala i nadopunjavala. Rad Družbe vodi Meštarski zbor koji se sastoji od Velikog meštra i 8 meštara, a bira se na 5 godina. Čast Velikog meštra obnašali su Emilij Laszowski (1906-1935), Milutin Mayer (1936-1941), Mato Zuvičić (1943), dr. Mladen Deželić (1943-1945), a nakon obnove djelovanja dr. Antun Bauer (1990-1992), dr. Đuro Deželić (1992-1993), dr. Juraj Kolarić (1993-2001), Matija Salaj d.i.a. (2001-2006) i prof. dr. Dragutin Feletar (2006.-) U razdoblju Nezavisne Države Hrvatske Družba je bez znanja članstva 19. studenoga 1941. zakonskom odredbom pretvorena u državnu ustanovu pod nazivom Vitežki Red Hrvatskoga Zmaja, ali je ponovno uspostavljena u starom svojstvu i s izvornim nazivom 7. svibnja 1945. Izrazito hrvatski i domoljubni rad Zmajevaca 1905-1946 koji se odvijao i preko zmajskih stolova (Dubrovnik napr.), stekao je mnogo zasluga.
Da bi za buduće naraštaje očuvali uspomenu na znamenite Hrvate Zmajevci su do nepravednog raspuštanja i zabrane odlukom Ministarstva unutrašnjih poslova NR Hrvatske 4. ožujka 1946. postavili brojne spomen-ploče i podigli mnoge spomenike.
Zabrana djelovanja i dugogodišnji prekid rada nisu mogli iskorijeniti Družbu. Kada je uspostavljena Republika Hrvatska, Družba je obnovljena u Zagrebu 1990.
Zmajevi su za vrijeme Domovinskog rata moralno i materijalno pomagali hrvatske branitelje, postavili mnoge spomen-ploče, podigli i obnovili mnoge spomenike, objelodanili niz kulturnih i znanstvenih edicija, organizirali velik broj znanstvenih simpozija i predavanja.
