Blatonski Koštel
Izvor: Wikipedija
 |
Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
Blatonski Koštel (ponekad i "Bijela Hrvatska") je kratkotrajna politička tvorevina iz IX stoljeća
Sadržaj |
[uredi] Predigra
Borbe za nasljedstvo tada još živog Luja I. cara Franačkog Carstva su rezultirale slabljenjem centralne kontrole nad Panonskom nizinom koja je bila osvojena tek 797. godine. Tadašnji sinovi starog cara su postali prezauzeti svojim građanskim ratom da bi obraćali pažnju na događaje u financijsko navažnoj provinciji. Takav razvoj događaja je doveo u napuštenom području do nastanka dvije nezavisne slavenske države. Na području između Krakova, Požuna i Praga tada nastaje Velikomoravska država, dok se u južnom dijelu nizine stvara 839. godine kratkotrajna južno slavenska država.
[uredi] Državnost
Osnovna zasluga za proglašenje nezavisnosti Bijele Hrvatske spada u kratkotrajni Panonski politički vakum nastao povlačenjem Franačkih trupa i nemogućnosti Moravskih da ih zamjeni. Granice države su bile rijeke Raba, Drava, Mura i Dunav , dok se glavni grad nalazio u mjestu Blatonski koštel. Zbog minimalnog broja povijesnih zapisa koji su većinom preostali zbog tamošnjeg posjeta Ćirila i Metoda podaci o ovoj državi su veoma šturi. S sigurnošću se jedino može reći da su državni vladari bili knez Pribina i knez Kocelj čijom smrću dolazi do gubljenja nezavisnosti. Cijela Panonska nizina tijekom IX stoljeća je veoma slabo naseljena tako da ova država živi u stalnom strahu od svojih neuporedivo brojnijih susjeda.
[uredi] Nacionalna slika
Minimalni broj povijesnih zapisa dovodi do nikad riješenog pitanja o nacionalnosti tamošnjih žitelja. Procjene se najčešće bacaju ovisno o nacionalnosti samog pisca, činjenica u kojoj se svi slažu je da su bili Slaveni. Ako uzmemo u obzir mišljenje negdašnjih jugoslavenskih povjesničara sam Blatonski Koštel i najzapadni dio države su tada spadali u slovensko nacionalno područje.dok je južni dio neupitno spadao u hrvatsko ( između jezera Balaton i Drave ). Područje sjeverno od Balatona je bilo nacionalno pomješano između Hrvata i Moravaca-Slovaka čije glavne točke naseljavanja tijekom seobe naroda su se nalazile u današnjoj Slovačkoj
[uredi] Uništenje
Mir sklopljen 874. godine između Moravske države i Istočno Franačkog carstva je ujedno značio kraj Blatonskog koštela. Franačka vojska koja je do tada bila vezana u gotovo vječitom ratom s Moravskom tada dobiva slobodne ruke za njenu aneksiju 876 godine.
Tada to cijelo područje postaje ponovno pokrajina Istočno Franačkog Carstva. Tijekom sljedeća tri desetljeća ovo Carstvo, kao i Moravska država na sjeveru doživljavaju katastrofalne poraze od Mađara koji se naseljavaju na području Panonske nizine. Posljednji pokušaj nezavisnosti ovog područja se događa između 896 i 901 godine kada dolazi do mađarskog osvajanja. Slavenski narod koji dotada živi na ovom području doživljava ubrzanu prisilnu asimilaciju tako da se o njemu već do 1000 godine gube svi tragovi.
[uredi] Kontroverze s imenom
Kao što se povjesničari danas ne slažu oko tamošnje nacionalnosti tako slični problemi postoje i oko samog imena. Čak i unutar engleskog jezika postoje dva potpuno različita imena za ovu državu. Po Enciklopedija Britanika ime joj je Panonija, po engleskoj wikipediji ono je Balatonski principat.
[uredi] Literatura
Povijesni atlas: Područje naseljavanja južnoslavenskih naroda tijekom seoba u VII stoljeću
