Ašur
Izvor: Wikipedija
 |
|
Ašur (asir. ’aššur) je bio prvotna prijestolnica Asirije, koja je po njemu dobila i ime. Kroz povijest je, uz gradove Ninivu, Arbelu i Kalaha, bio uvijek jedan od najznačajnijih asirskih gradova.
[uredi] Smještaj
Smještaj naselja koje će se razviti u grad Ašur bio je logičan s društvene i gospodarske točke gledišta. Grad se razvio uz rijeku Tigris, na krajnjem južnom dijelu područja koje u središnjem dijelu Asirije ima redovite padaline. Na taj je način mogao uživati u plodovima bogatog poljoprivrednog područja sa sjevera, ali i u kontaktima sa značajnom, i tada cvatućom, civilizacijom Sumera i Babilonije na jugu.
Tako je Ašur bio strateški smješten na trgovačkom putu koji je sa sjevera prema jugu išao duž obala Tigrisa. Usto, nalazio se i na putu koji vodio od istoka prema zapadu, budući da su upravo kod ovog grada karavane obično prelazile rijeku. Uzrok je tome bila konfiguracija tla s istočne strane Tigrisa, gdje se visoko brdo Himrin spušta u dolinu, te omogućuje lakši prolaz. Sâm je Ašur zapravo izgrađen na zadnjem obronku Himrina, što je činio i prirodni oblik obrane od neprijatelja, osobito sa sjevera.
[uredi] Arheološka istraživanja
Premda mjesne predaje, sačuvane u srednjovjekovnim i suvremenim arapskim izvorima, nikad nisu zaboravile spomen na ovaj grad, tek su u 19. stoljeću zapadnjački istraživači prihvatili identifikaciju ovog mjesta. Sustavna arheološka istraživanja ovog mjesta započela su početkom 20. stoljeća s njemačkom ekspedicijom što ju je vodio Walter Andrae, sve do izbijanja Prvog svjetskog rata 1914. Iskapanja su nastavljena tek krajem 1970-ih godina, te su pod iračkom upravom nastavljena do ratnih sukoba na prelasku iz 20. u 21. stoljeće.
[uredi] Povijest
Povijest Ašura neodvojivo je povezana s povijesti Asirije. Postoje dokazi o naseljenosti ovoga mjesta u prapovijesno doba, no tek sredinom 3. tisućljeća p.n.e. (oko 2400. p.n.e.) postoje i pisana svjedočanstva o postojanju grada-države u Ašuru. Amorejski vođa, koji će postati asirski kralj Šamši Adad I. (1813.-1781. p.n.e.) preobrazit će Ašur u središte velikoga kraljevstva koje je obuhvaćalo veći dio sjeverne Mezopotamije. U 14. st. p.n.e. Ašur je postao prijestolnicom zemlje koja će se tada prvi puta nazvati Asirija, kraljevstva koje je uključivalo i gradove Ninivu i Arbelu. To je bio početak razdoblja Srednjeg asirskog carstva, a obilježeno je značajnijim građevinskim zahvatima u Ašuru.
Ašur je ostao glavni grad do 9. st. p.n.e. kad je Asurnasirpal II. (883.-859.) premjestio središte u grad Kalah. U 7. st. p.n.e. Sanherib (704.-681. p.n.e.) premjestio je svoje sjedište u Ninivu. Bez obzira na gubitak uloge političkog središta Asirije, Ašur je kroz cijelu asirsku povijest ostao duhovno središte zemlje, s hramom bogu Ašuru, te kao mjesto krunidbe i ukopa asirskih kraljeva.
