Računarstvo

Izvor: Wikipedija

Predloženo je da se ovaj članak spoji sa člankom Računalstvo. (Rasprava)

Računarstvo ili Računalna znanost je znanost o računanju i obradi informacija. Računarstvo se oslanja na mnogo drugih znanstvenih disciplina i primijenjenih znanosti od kojih su najvažnije: Elektrotehnika i Matematika.

Informacijska znanost proučava komunikaciju pomoću informacija u društvu te pritom istražuje izvore informacija, organizaciju informacija,te pretraživanje, širenje i upravljanje informacijama. Ona također proučava ljude kao izvora informacija, kanala za prijenos, primatelja, semantičke oraganizacije poruka. Računarska znanost bavi se proučavanjem prikaza i strukturiranja informacija, algoritamskim procesima za obradu informacija, računalnim sklopovljem i programskom opremom. Informatika je naziv koji se u nas upotrebljavao kao sinonoim za automatsku obradu podataka, ali se danas koristi kao sinonim za računarstvo.

Sadržaj

1 Srodna polja
2 Glavna polja od važnosti za računalne znanosti
3 Primjena računala
4 Povijest računarstva
- 4.1 Računalne generacije
5 Pioniri računarstva
6 Vanjske poveznice

[uredi] Srodna polja

Informacijske znanosti ili Informatika
Programiranje
Softverski inženjering
Informacijski sustavi su formalni dio komunikacijskog sustava organizacije a temelji se na prikupljanju, obradi, prikazu i pohranjivanju informacija bitnih za donošenje odluka
Sustavi za potporu pri odlučivanju je dio informacijskih znanosti i ograničava se na istraživanje sustava za upravljanje resursima
Računalni inženjering bavi se analizom, dizajnom, i gradnjom računalnih sklopova
Računalna sigurnost bavi se sigurnošću informacijskih sustava
Računalna lingvistika bavi se računalnom obradom jezika

[uredi] Glavna polja od važnosti za računalne znanosti

[uredi] Matematički temelji

Algoritam
Booleova algebra
Diskretna matematika
Teorija informacije
Logika simbola
Vjerojatnost i statistika

[uredi] Teorija računalne znanosti

[uredi] Hardver ili sklopovlje

(također pogledaj i elektrotehniku)

[uredi] Organizacija računalnih sustava

[uredi] Softver

Računalni program ili programiranje računala
- Paralelno programiranje
- Specifikacija programa
- Provjera programa
- Tehnike programiranja

Softverski inžinjering
- Optimizacija
- Mjerenje softvera
- Upravljanje konfiguracijom ili Software Configuration Management (SCM)
- Strukturalno programiranje
- Objektno orijentirano programiranje
- Slobodan softver ili Open source software

Programski jezici - za potpuniji popis programskih jezika vidi stranicu: Popis programskih jezika, ovdje slijedi njih nekoliko:
- Assembler, BASIC, C, C++, Cobol, Java, Fortran, LOGO, Pascal

Operacijski sustavi

Primjeri operacijskih sustava:

Za potpuniji popis operacijskih sustava vidi stranicu: Popis operacijskih sustava

- CP/M
- GEM
- DOS
- OS X
- Windows
- Linux
- UNIX

Program-prevodilac
- Leksička analiza
- Sintaktička analiza

[uredi] Podaci i informacijski sustavi

[uredi] Računalne metodologije

Umjetna inteligencija
Računalna grafika
Prepoznavanje uzoraka
- Prepoznavanje govora

[uredi] Primjena računala

[uredi] Povijest računarstva

Veliko je pitanje povjesničara tko je stvorio koncept modernog računala, ali većina se slaže da je koncepte modernog računala stvorio u devetnaestom stoljeću engleski izumitelj Charles Babbage. Njegova nastojanja da stvori programabilno računalo s tehnologijom svoga vremena dovela su ga do neuspjeha jer masovna proizvodnja uniformnih mehaničkih dijelova s niskim tolerancijama do tada nije postojala. Osim problema tehničke naravi Babbagea je pratio i niz drugih poteškoća (financijska, osobna i interpersonalna), što ga je spriječilo u namjeri da napravi programabilno računalo. Prva "prava računala" pojavila su se tokom Drugog svjetskog rata kada su Englezi stvorili Colossus (računalo) - prvo programabilno računalo koje je korišteno za dešifririranje njemačke Enigme, stroja koji je kodirao njemačke vojne i diplomatske poruke. Poslije drugog svjetskog rata primat u tehnologiji, proizvodnji i primjeni računala preuzeli su Amerikanci. Postupnim poboljšanjem tehnologije proizvodnje i minijaturizacije (tranzistor i integrirani sklop) krajem 20. stoljeća računala su postala sve dostupnija i integralni dio civilizacije.

[uredi] Računalne generacije

Računarstvo kao primjenjena disciplina slijedi tokove tehnologije. Krajnji proizvod, računalo i softver, spoj je skupljenih znanja i primjena proizvodnih tehnologija i materijala vremena iz kojeg računalo potječe. Ponekad su smjene tehnologija toliko radikalne da stvaraju velike promjene u gradnji računala te se računala prema tim smjenama klasificiraju u generacije. U stručnoj literaturi obično se spominju četiri generacije računala, i ta podjela zasnovana je na tehnologiji koja je bila korištena za izgradnju temeljnih sklopova računala:

Prva generacija računala 1946 do 1958 - temeljna jedinica izrade računala je elektronska cijev
Druga generacija računala 1959 do 1964 - temeljna jedinica izrade računala je tranzistor
Treća generacija računala 1965 do 1970 - temeljna jedinica izrade računala je integrirani sklop
Četvrta generacija računala 1970 do danas - temeljna jedinica izrade računala je mikroprocesor

Ovakva generacijska podjela računala ne daje nikakvog priznanja pionirima koji su napravili put prvoj generaciji računala. Prva generacija računala ne bi bila moguća bez rada pionira i znanstvenika neposredno prije i za vrijeme II. svjetskog rata, kao i rad Charlesa Babbagea u 19. stoljeću. Zbog toga bi bilo potrebno uvesti i nultu generaciju računala koja su koristila mješavinu mehaničkih, elektromehaničkih i elektronskih sklopova za izradu računala, ali koja su dosljedna principima računala koje je prvi postavio Charles Babbage.

Za više detalja pogledajte članak Povijest računarstva.