Psihologija
Izvor: Wikipedija
Psihologija je skup akademskih, kliničkih i industrijskih disciplina koje se bave proučavanjem, objašnjavanjem i predviđanjem ponašanja, razmišljanja, osjećaja (emocija), motivacije, ljudskih međuodnosa i njihovih potencijala. Takodjer, ona se, po drugim autorima ubraja u discipline filozofije, od koje je i nastala u 2. polovici 19. stoljeća. Njeno polje proučavanja možemo proširiti na životinjski i biljni svijet.
[uredi] Discipline
Pod jedinstvenim imenom psihologija možemo naći mnoštvo povezanih disciplina. To su:
- psihometrija-koja se bavi raznim oblicima mjerenja psihičkih osobina, karakteristika pojedinca i grupe, pomoću raznih psiholoških tehnika (npr. testova)
- eksperimentalna psihologija - koja se bavi proučavanjem reakcija čovjeka na namjerno inducirane podražaje, bilo fizičke, bilo socijalne.
- socijalna psihologija - koja proučava ljude i njihovo ponašanje u međuzavisnosti s njihovom (ljudskom) okolinom, sve oblike međuljudskih odnosa, te ponašanje grupe kao cjeline.
- klinička psihologija - koja proučava (i traži lijek za) patološke oblike ponašanja
- ergonomija - koja proučava odnos čovjeka prema radu, te nastoji pronaći načine što boljeg prilagođavanja rada čovjeku.
- psihologija životinja - istražuje ponašanje životinja u laboratorijskim i prirodnim uvjetima života.
- organizacijska psihologija
- psihologija komunikacije
- forenzična psihologija
- vojna psihologija
- psihodinamska psihologija - koja na čovjeka gleda kao na biće koje nema kontrolu nad svojim ponašanjem
- kognitivna psihologija - proučava spoznajne i intelektualne funkcije i njihov utjecaj na čovjekovo ponašanje.
- neuropsihologija - granična disciplina između psihologije i neurologije, a bavi se proučavanjem biologijske podloge različitih psihičkih funkcija (pažnja, pamćenje, i slično).
[uredi] Metode psihologije
Svaka znanost određena je metodama kojima se u istraživanju koristi. Kao empirijska znanost psihologija istražuje samo ono što se može opažati i provjeriti, a do spoznaja dolazi sustavnim istraživanjima. Glavne metode psihijatrijskog istraživanja jesu samoopažanje, opažanje u prirodnim uvjetima, anketno ispitivanje, proučavanje slučajeva i eksperiment.
[uredi] Psihoterapija i tehnike psihološke analize
[uredi] Psihologija i psihijatrija
[uredi] Psihologija i neurologija, psihoneurologija
[uredi] Psihologija i filozofija
[uredi] Psihologija i umjetnost
[uredi] Povijest psihologije
[uredi] Povijest hrvatske psihologije
- Ramiro Bujas-definicija psihologije, psihologija je znanost koja nastoji odgovoriti na pitanja:kako mi mislimo, osjećamo i djelujemo
[uredi] Zanimljivosti koje se tiču psihologije
Na grčkom riječ psyche od koje je nastala riječ psihologija, znači duša. Otud pojmovi: duševno zdravlje, duševna bolnica. Danas se taj termin koristi da označi sav mentalni život svakog živog bića i, smatram da je ta upotreba ispravnija.
Freud i Jung su se razišli kada je Jung shvatio da Freud svoje učenje želi učiniti dogmatskim, nužno nametnutim koje se obavezno mora poštovati. Tada je Freud svoj autoritet stavio iznad doprinosa nauci i čovječanstvu. Inače, izmedju Freuda i Junga je bio uspostavljen odnos "otac i sin" u duhu teorije o Edipovom kompleksu.
U psihijatriji je donedavno masturbacija (onanija) smatrana patološkim stanjem, tj. poremećajem na polju seksualnih potreba.
[uredi] Psihološka bibliografija
[uredi] Psihološki testovi
Testovi su mjerni instrumenti kojima se po pravilu, objektivno mjeri određena karakteristika objekta koji podvrgavamo testu. U psihologiji su to psihičke osobine (emocije, sklonosti, motivacija, inteligencija). Nama najpoznatiji testovi su testovi inteligencije, kojima pokušavamo odrediti razinu (izraženu opisno ili brojkom) naše mentalne efikasnosti. Ako je odredimo brojčano, dobićemo kvocijent inteligencije IQ. O podjeli testova i njihovim karakteristikama možete pročitati u daljem tekstu...
[uredi] Psiholozi
Njihovi radovi, teorije i život...
