Aristotel
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Aristotel je pripadao ontološkom razdoblju filozofije a bio je i između materijalizma i idealizma. Bio je idealist jer je analogno Platonu stvorio sličnu utopiju (idealnog društva i države), ali je bio i realist jer jer polazio od realne historijsko-kulturne stvarnosti antičke Grčke. Aristotel je utvrdio tri funkcije novca i to: sredstvo razmjene, mjera vrijednosti i sredstvo za gomilanje bogatstva.
Sadržaj |
[izmijeni] Život
Aristotel (384-322. p.n.e.) je rođen u Stagiri-Trakiji. Sa sedamnaest godina je stupio u Platonovu Akademiju gdje je bio do Platonove smrti (dvadeset godina). Nakon akademije, poziva ga kralj Filip Makedonski na dvor i Aristotel postaje vaspitač Aleksandra Makedonskog (velikog).
Kada se vratio u Atinu osnovao je školu u šetalištu Likeja koja je poznata kao "Peripatetička škola", po grčkoj riječi peripatos-šetnja.
[izmijeni] Etika
Za Aristotela, najveće dobro je sreća. Ona zavisi od naših umnih sposobnosti. Tvrdio je da je najveća vrlina sredina između dvije krajnosti. Učenje o vrlini Aristotel je izložio u svom djelu Nikomahova etika gdje je polazio od onoga u čemu se svi ljudi slažu, a to je da je cilj ljudskog života ili blaženstvo, koje nije površni hedonizam, niti materijalno bogatstvo ili slava, već je sreća ili blaženstvo - dobro po sebi ili samovrijednost. Aristotel je tvrdio da je čovjek po prirodi političko biće (zoon politikon) i da svoju suštinu izražava tek u zajednici.
Aristotel, za razliku od Platona, cijeni umjetnost a naročito grčke tragedije jer etički djeluju na gledaoca (tvorac je termina katarza-pročišćenje putem straha i sažaljenja).
[izmijeni] Aristotelovi državni oblici
Aristotel je podjelio državne oblike na osnovne dvije skupine: dobre i loše. Dobre oblike predstavljaju:
- kraljevstvo
- aristokratija
- republika
Loše oblike predstavljaju:
- tiranida
- oligarhija
- demokratija
[izmijeni] Razlika između Platonove i Aristotelove države
Platon je u svojoj "Državi" pokušao da formuliše apsolutno najbolju državu, dok je Aristotel uočio da ne postoji apsolutno najbolja država već samo relativno najbolja država u odnosu na postojeće stanje. pak kako ne bi došlo do zabune i Aristotel je stvorio svoju sliku koja je predstavljala "Aristotelovu najbolju državu" međutim bazirala se na realnim principima za razliku od Platonove, on svoju državu objašnjava kao onu koja stoji između Platonova komunizma i principa laissez-faire krajnjeg individualizma.Platonova idealna država ima tri staleža (filozofi, vojnici, robovi), dok Aristotelova ima dva staleža i to: upravljački stalež i stalež robova. Aristotel je pogrešno formulisao početnu premisu o robovima a to je da su oni takvi po svojoj prirodi, dok su u stvarnosti oni takvi zato što ih takvim čini društvo. U samoj toj tvrdnji Aristotel je formulisao i rasnu teoriju društva.
Aristotel je bio realniji od Platona iz razloga što se zalagao za državu po uzoru na Atinu. On je proučavao postojeće ustave grčkih država i iz njih izvlačio zaključke. Aristotel je, također, državu prikazivao u organicističkom obliku.
Više o Aristotelovom pogledu na državu pročitajte u članku o Aristotelovom djelu Politika.
[izmijeni] Jedan od Aristotelovih paradoksa
Paradoks mjesta:
"...ako sve što postoji ima mjesto, i to mjesto će imati mjesto, i tako dalje do u beskonačnost". (Aristotelova Fizika IV:1, 209a25)
Također, pogledajte Zenonove paradokse koji su inspirisali Aristotela, i koje je on zabilježio u svojoj Fizici.
[izmijeni] Značajna djela
Sabrani spisi iz logike:
- Organon (oruđe)- sabrani spisi iz logike
- Kategorije
- O tumačenju
- Prva analitika
- Druga analitika
- Topika
- Sofistička pobijanja
Spisi iz prirodno-naučne oblasti:
- Fizika
- O postojanju i propadanju
- O duši
- O dijelovima životinja
- O kretanju životinja
- O postojanju životinja
- Parva naturalia
Spisi o etici:
- Nikomahova etika
- Eudemova etika
- Magna Moralia
- Politika
- Retorika
- O pjesničkoj umjetnosti
Uopće:
- Metafizika
[izmijeni] Također pogledajte
[izmijeni] Vanjski linkovi
- Aristotelova djela sa projektu Gutenberg
- Kratka biografija i ostalo
- Aristotel na internetskoj enciklopediji filozofije
- Aristotel (engl.)
- Stanford Encyclopedia of Philosophy: Aristotelova logika (engl)
