Turkmenistan

Turkmenistan je država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeverozapadu s Kazahstanom, na sjeveru i istoku s Uzbekistanom, na jugoistoku s Afganistanom i na jugu s Iranom. Na zapadu izlazi na Kaspijsko more. Turkmenistan je jedna od 15 država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza.

Sadržaj/Садржај

1 Zemljopis
2 Povijest
3 Stanovništvo
4 Gospodarstvo

[edit] Zemljopis

Većinu zemlje zauzima gotovo nenaseljena pustinja Karakum. Planine se nalaze uzduž južne granice i na jugoistoku (najviši vrh zemlje Ayrybaba 3.139 m). Velik dio sjeveroistočne granice prema Uzbekistanu čini rijeka Amudarja. Stanovništvo je koncentrirano u podnožjima planina i u oazama uzduž rijeka i kanala.

[edit] Povijest

Područje Turkmenistana bilo je dio Carstva Aleksandra Velikog, a kasnije i Partskog Carstva. U 7. stoljeću osvojili su ga Arapi i donijeli Islam. Kasnije su ovim prostorom vladali Seldžuci, a u početku 13. stoljeća postao je dio države Džingis kana. U sljedećih nekoliko stoljeća područje Turkmenistana često je mijenjalo vladare, a turkmenska plemena bila su razjedinjena i često međusobno sukobljena.

Rusko Carstvo osvajalo je Turkmenistan krajem 19. stoljeća i konačno zavladalo njime 1894. U Sovjetskom Savezu Turkmenistan je 1924. postao jedna od socijalističkih republika i formirane su današnje granice. U sovjetskom razdoblju razvijen je sustav navodnjanvanja i proširene su obradive površine.

Povijest Turkmenistana nakon neovisnosti donekle nalikuje drugim zemljama srednje Azije: vlast su zadržali komunistički funkcionari na čelu sa Saparmuratom Nijazovom koji je 1999. proglašen doživotnim predsjednikom. Otvoreno suprotstavljanje vladajućoj politici ne tolerira se, a Nijazovljev je kult ličnosti poprimio razmjere Staljinovog.

[edit] Stanovništvo

Većinu stanovništva (85%) čine Turkmeni čiji jezik pripada turkijskoj jezičnoj skupini i koji su muslimani. U zemlji žive i Uzbeci (5%) i Rusi (4%).

[edit] Gospodarstvo

Turkmenistan raspolaže značajnim izvorima zemnog plina i nafte. Iskorištavanje je ograničeno nedostatkom infrastrukture za izvoz na svjetsko tržište. Važna je i proizvodnja pamuka. Dugoročni gospodarski razvoj ograničava nespremnost vlade na korjenite reforme i ekscentrična državna potrošnja koja često dovodi do proračunskih manjkova. BDP je u 2004. iznosio 5.700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Države članice Zajednice Nezavisnih Država
Azerbejdžan \| Bjelorusija \| Gruzija \| Jermenija \| Moldavija \| Rusija \| Ukrajina \| Turkmenistan \| Kirgizija \| Tadžikistan \| Uzbekistan \| Kazahstan \|