Transkripcija i transliteracija

Izvor: Wikipedija

Transkripcija je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se vodi računa o izgovoru. Također, transkribiraju se i imena s istog pisma, točnije u našem slučaju, latinice, kad posuđenice prolaze kroz fonološku, morfološku i značenjsku prilagodbu.

Transliteracija je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se ne vodi računa o izgovoru, odnosno, prenosi se znak za znak.

[uredi] Transkripcija i transliteracija japanskih/kineskih imena

U hrvatskoj je jezičnoj praksi fonetiziranje japanskih i kineskih imena.

Osnovna su pravila fonetiziranja japanskih imena (a vrijede i za većinu kineskih) sljedeća:

ch > ć
j > đ
sh > š
ts > c
w > v
y > y
z > c
q > č (najčešće, može i u kv)

Romaji transliteraciju koriste Englezi, a i Japanci, no u hrvatskom se njihovi antroponimi i toponimi fonetiziraju. Primjerice: cunami, džudo i džiju-džicu (ustaljeno je sa dž), ninđa, samuraj, jakuza (a ne tsunami, judo, jiu-jitsu, ninja, samurai).

Zato i pišemo: Macuo Bašo, Sun-Cu, Lao-Ce, Čin Ši Huangdi, a ne Matsuo Basho, Sun Tzu, Lao Tzu, Qin Shin Huangdi.

[uredi] Transkripcija ćirilićnih imena

Također se fonetiziraju, a za ruska, bjeloruska i ukrajinska posebna slova vrijede ova pravila:

rus. Ё > e
bjelorus. Ё > jo
rus. Ы > y
rus. i ukr. Щ > šć
bjelorus. ў > ǔ
rus. i bjelorus. Э > ė
ukr. Ъ > ` (akut)
rus. Ю > ju
rus. Я > ja
ukr. И > y, i
ukr. ï > i, ji
bjelorus. i ukr. 1 > i
rus. e > e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ

[uredi] Za ruski jezik

Аа Aa	Бб Bb	Вв Vv	Гг Gg	Дд Dd	Ее (1)	Ёё Ee	Жж Žž	Зз Zz	Ии Ii	Йй Jj
Кк Kk	Лл Ll	Мм Mm	Нн Nn	Оо Oo	Пп Pp	Рр Rr	Сс Ss	Тт t	Уу Uu	Фф Ff
Хх Hh	Цц Cc	Чч Čč	Шш Šš	Щщ Ščšč	Ъъ (2)	Ыы Yy	Ьь (3)	Ээ Ee	Юю Ju ju	Яя Ja ja