Cavtat
Izvor: Wikipedija
Cavtat, gradić 19 km jugoistočno od Dubrovnika, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, općina Konavle, prema popisu iz 2001. godine imao je 2.015 stanovnika. Naziv Cavtat je kroatizirani oblik od Civitas vetus, kako su njegovi bjegunci u Dubrovniku nazivali svoje matično naselje Epidaurum. Epidaurum je grad koji se u rimsko doba razvio na poluotoku, središtu današnjeg Cavtata. Danas je Cavtat prije svega turističko mjesto.
Sadržaj |
[uredi] Poznate osobe
Cavtat je rodno mjesto znamenitog hrvatskog pravnika i znanstvenika Baltazara Bogišića, autora Opšteg imovinskog zakonika za knjaževinu Crnu Goru. Bogišić je svu svoju imovinu ostavio Cavtatu te se danas u Cavtatu nalazi Bogišićev arhiv.
U Cavtatu je 1855. godine rođen Vlaho Bukovac, jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara. Poznatija su mu djela velike dekorativne kompozicije Dubravka i Gundulićev san.
Među poznatim osobama rođenim u Cavtatu, neizbježno je i ime hrvatskog političara Frana Supila, rođenog u Cavtatu 1870. godine, borca za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom.
[uredi] Znamenitosti
U Cavtatu postoje brojne stare palače i rezidencije pomoraca. knežev dvor, Bogišićev arhiv, Meštrovićev mauzolej obitelji Račić, crkva Sv. Nikole i dr. Sačuvani su spomenici iz rimskog vremena, između ostaloga ostaci kazališta. Sačuvani su i ostaci gradskih zidina, akvedukta, monumentalne jezgre - nimfeja i jedne veće gradske vile.
[uredi] Povijest
U rimski grad 614. godine prodiru Slaveni pa se težište života seli u bolje zaštićeni Dubrovnik. Slavenski Cavtat je pripadao nakon toga Travunji, a 1426. godine kupuje ga Dubrovnik od vojvode R. Pavlovića te je od tada Cavtat drugi centar republike i ima važnu ulogu u društvenom životu.
[uredi] Turizam
Danas su Cavtat i općina Konavle turistički izuzetno razvijeni. U mjestu i okolici nalazi se pet hotela, između ostalih i hotel Croatia, jedan od rijetkih hrvatskih hotela s pet zvjezdica. Razvijen je i privatni i kamping smještaj.
[uredi] Šport
U Cavtatu djeluje i vaterpolski klub „Cavtat”.
